Velika izložba Vlahe Bukovca u Klovićevim dvorima

Priređena u godini u kojoj se obilježava stota obljetnica Bukovčeve smrti, izložba u kronološkom slijedu dubinski analizira brojne epizode ključne za razumijevanje i širu sliku njegova opusa i stvaralaštva.

Autorice izložbe su Petra Vugrinec i Lucija Vuković, koautori Iskra Iveljić, Irena Kraševac, Dragan Damjanović i Petar Petrović, a kustosica Iva Sudec Andreis.

Otvara se četiri godine nakon odlično prihvaćene i posjećene izložbe "Vlaho Bukovac u Parizu 1878.-1892.", posvećene njegovom formativnom periodu stvaralaštva u Parizu, s izletima u domovinu i Englesku. Aktualna izložba fokusira  se na njegov opus iz razdoblja kada je postao središnje ime u kulturnom životu Zagreba.

Tijekom vodstva izložbom za novinare Vugrinec je objasnila kako je od prošle izložbe prošlo toliko vremena zato što je u međuvremenu i u Umjetničkom paviljonu bila postavljena još jedna Bukovčeva izložba, pa nisu htjeli 'bombardirati' javnost s istim slikarom, a onda su uslijedile i nesretne okolnosti oko potresa i korone.

"U ovom segmentu bavili smo se njegovim dolaskom u Zagreb i kako je to utjecalo na Zagreb, metropolu u nastajanju nakon velikog potresa 1880. godine, kada se grade ključne zgrade za razvitak kulture, gospodarstva i umjetnosti. U svim tim institucijama kulture i umjetnosti svoju ulogu, i to jednu od  ključnih, imao je Vlaho Bukovac", rekla je.

Autori su na izložbi elaborirali širi kontekst Bukovčeva zagrebačkog perioda, što se tada događalo na društveno-političkom planu, koje su ga to obitelji poduprle i koje su bile bitne za institucije poput HAZU, HNK, Umjetnički paviljon, jezgru i današnjeg kulturnog života u Zagrebu.