Varšava - skup populista bez zajedničkog nazivnika

Predstavnici 16 desničarskih, nacionalističkih i euroskeptičnih stranaka dogovorili su pojačani zajednički nastup u Europskom parlamentu u budućnosti. Pored poljskog premijera Mateusza Morawickog i šefa PiS-a Jaroslava Kaczyskog, na „Samitu u Varšavi" početkom prosinca sudjelovali su i mađarski premijer Viktor Orban, šefica francuskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen i šef španjolskog Voxa Santago Abaskal. Također su bili zastupljeni talijanska Lega i Fratelli d'Italia, Danska narodna stranka, stranka Pravi Finci, Grčko rješenje i Slobodarska stranka Austrije (FPÖ).

U svom uvodnom govoru, šef PiS-a Kaczynski je govorio o izgradnji „jedinstva između dvije desničarske zastupničke grupe u Europskom parlamentu" i o neophodnoj promjeni „karaktera" Europske unije.

Desnica bi spajanjem mogla postati „druga sila u Europskom parlamentu," oduševljeno je tvrdila Le Pen. Poljski premijer Morawiecki oduševljen je „prekretnicom u povijesti Europe". Važno je „stati na kraj uzurpaciji vlasti koja se koncentrira u rukama europskih elita". FPÖ je govorio o daljem „koraku udruživanja patriotskih snaga u Europi".

Kraljevski doček za Marinu le Pen

S posebnim počastima dočekan gost Varšavskog samita bila je francuska političarka Marina Le Pen, čija je nastup dijelom podsjećao na državni posjet. Vozili su je ulicama uz pratnju, polagala je vijence na spomenike. 

„Doček za gospođu Le Pen bio je gotovo kraljevski", rekla je za DW Ana Materska-Sosnowska, politologinja sa Sveučilišta u Varšavi.

To što PiS „francusku političarku odjednom pretvara u junakinju" trebalo je diskreditirati francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačku kancelarku Angelu Merkel i ima direktne veze sa situacijom na poljsko-bjeloruskoj granici preko koje tisuće migranata žele ući u EU, kaže politologinja. „PiS se osjeća zapostavljenim u graničnoj krizi. Problem nije riješen zahvaljujući poljskoj vladi, nego zahvaljujući intervenciji Macrona i Merkel.

Vanjska politika je velika slabost vlade PiS-a, zbog čega ona želi pokazati svojim biračima suprotno, odnosno da nije međunarodno izolirana, smatra Materska-Sosnowska.

„Kraljevski" prijem je imao svoje direktne posljedice. Ako pobijedi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, izvršit će pritisak na Europsku komisiju da Poljskoj odblokira novac iz fonda za obnovu EU-a, rekla je Marina Le Pen u intervjuu za poljski list Rzeczpospolita.

I ne samo to", najavila je predsjednica Narodnog fronta. „Europski sud je kaznio Poljsku s milijun eura dnevno zbog kršenja vladavine prava. Dakle, Francuska će platiti tu kaznu za Poljsku. Mi smo neto platiše u budžet EU-a i to ćemo odbiti od naše uplate."

Rusija više nije prepreka

Desničarske stranke okupljene u Varšavi ujedinjuje strah da će njihove zemlje izgubiti suverenitet u odnosu na EU. Oni su također na istoj valnoj dužini kada se radi o migrantima i u ophođenju s LGBTIQ osobama. Ali ono što mnoge od njih dijeli jest njihov odnos prema Rusiji.

U Poljskoj na Rusiju gledaju kao na prijetnju, i političku i vojnu. Zato je poziv strankama koje se smatraju proruskima - uključujući i Nacionalni front - žestoko kritiziran.

„Putinovi prijatelji fašisti su dočekani kao junaci u Varšavi", prokomentirao  je Borys Budka, predvodnik zastupničkog kluba Koalicije građana, najveće oporbene grupe u Sejmu, poljskom donjem domu. Ovo je „dalji korak ka demontaži Europske zajednice" i „dalji korak ka Polexitu".

Dakle, PiS očajnički traži objašnjenje. Andrzej Zybertowicz, savjetnik nacionalnog konzervativnog predsjednika Andrzeja Dude, optužuje cijeli Zapad da se ponaša proruski, ali očito savez s Marine Le Pen vidi kao manje zlo.

„Usporedimo dva oblika pro-putinizma. Gospođu Le Pen, koja je uzela nekoliko milijuna kredita (u Rusiji - prim. urednika), i gospođu Merkel, koja dozvoljava Rusiji da zarađuje milijarde na prodaji plina", rekao je Zybertowicz na poljskom radiju. On se osvrnuo na „brojne njemačke, austrijske, francuske i finske političare" koji rade za rusku energetsku kompaniju Gazprom.

Antinjemački front

Sa stanovišta PiS-a, međutim, nema zabrinutosti zbog antinjemačke retorike francuske desnice. Kada Marin Le Pen upozorava na njemačku dominaciju u Europi ili najavljuje „razvod" francusko-njemačkog tandema (članak u dnevnom listu L'Opinion, srpnja 2021.), ona govori ono što Jaroslawu Kaczynskom leži na srcu.

Na „Varšavskom samitu" desnice, šef PiS je ponovo upozorio na „veliku prijetnju koja dolazi od Nijemaca". „Novi Nijemci", kako kaže, su se „oprostili od politike samoobuzdavanja" i ignoriraju povijesno pamćenje.

Jaroslaw Kaczynski je nedavno burno reagirao na to što se u njemačkom koalicijskom sporazumu kao jedan ciljeva navodi - europska federacija. „Njemačka je stavila svoje karte na stol i želi da uspostavi Četvrti Reich", rekao je on na zatvorenom sastanku parlamentarne grupe, a kako prenose mediji.

Kaczynski je više puta optužio Njemačku za hegemonističku politiku u Europi. Odnosi između Berlina i Varšave su znatno hladniji od dolaska PiS-a na vlast 2015. nego što su bili za vrijeme vladavine Donalda Tuska (2007. do 2015.), koji, sa stanovišta Kaczynskog, zastupa njemačke interese.

Zajednički protiv EU

Politologinja Materska-Sosnowska smatra da je upitno hoće li desničarskim populistima poći za rukom jak politički front. "Ove stranke su nacionalističke, što znači da su im važniji interesi vlastite nacije nego interesi drugih naroda. Znamo iz povijesti kuda nacionalizmi vode. Ovdje jedva da ima prostora za suradnju", naglašava ona.

Varšavski stručnjak za politički marketing Bartlomijej Biskup, međutim, takav savez smatra realnim, jer se ne radi o „dugoročnom, strateškom savezu" nego o „taktičkoj" suradnji između desničarskih populističkih stranaka. 

„Oni će zajedno raditi na ograničavanju moći Europske unije, posebno Europske komisije. Oni odbijaju političku zajednicu u korist ekonomske unije, slijedeći slogan da se EU ne miješa u unutarnju politiku članica", kaže on za DW.

Ništa od zastupničkog kluba

U zajedničkoj deklaraciji sudionika „Samita u Varšavi" prošle subote (4. prosinca 2021. godine), kaže se da će se stranke dogovarati kada se bude glasalo u Europskom parlamentu. Međutim, nisu se uspjeli dogovoriti oko formiranja zajedničkog zastupničkog kluba, mada su taj cilj najavili još u srpnju.

PiS i Vox su trenutno dio Europskih konzervativaca i reformatora (ECR) u Europskom parlamentu. Austrijski FPÖ, francuski Nacionalni front i talijanska Lega pripadaju desničarskoj populističkoj frakciji Identitet i demokracija (ID), koja također uključuje njemačku AfD. Orbanov Fides je bio član Europske narodne stranke (EPP) do ožujka 2021. a sada ti mađarski zastupnici nisu članovi ni jednog zastupničkog kluba u Europskom parlamentu.