UNESCO bez Izraela i SAD

SAD i Izrael nisu više države članice UNESCO-a. Obje zemlje su krajem 2018. napustile Organizaciju Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu.

Te dvije države su UN-ovoj organizaciji predbacivale da vodi politiku obilježenu predrasudama prema Izraelu. „Na žalost, UNESCO je provodio sustavnu diskriminaciju Izraela. UNESCO se zloupotrebljava kako bi povijest ponovo pisali ljudi koji mrze židovski narod i državu Izrael", rekao je jedan predstavnik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova.

SAD i Izrael su tu odluku najavili još 2017. No prema statutu UNESCO-a izjava o istupu iz članstva stupa na snagu tek krajem iduće godine, dakle u ovom slučaju krajem 2018.

Ova UN-ova organizacija je prije svega poznata po svom programu za zaštitu svjetske kulturne baštine. Istodobno se zalaže za obranu slobode medija, obrazovanje žena i suzbijanje ekstremizma i antisemitizma. Izrael, koji je ovoj organizaciji pristupio 1949., ima devet lokacija na popisu svjetske kulturne baštine, među kojima su Bahai svetišta u Haifi, Masada na obali Mrtvog mora i takozvani „Bijeli grad" u Tel Avivu. I Stari grad u Istočnom Jeruzalemu je na popisu svjetske kulturne baštine, no nigdje se ne navodi da pripada Izraelu. Na popisu su i tri lokacije na palestinskim područjima.

Sumnje u ispravnost odluke

Povlačenje Izraela iz UNESCO-a neće imati konkretne posljedice na njegovu kulturnu baštinu, jer njome ionako upravljaju lokalne vlasti. Izrael također i dalje ostaje potpisnik Sporazuma o svjetskoj baštini.

Pojedini izraelski stručnjaci sumnjaju u ispravnost ovog koraka. „Ne vjerujem da je to pametna odluka", kaže Giora Solar. Ovaj arhitekt je proteklih godina pripremio nekoliko zahtjeva za uvrštenje pojedinih objekata na popis svjetske kulturne baštine. „Ja sigurno nisam suglasan s mnogim odlukama UNESCO-a. Ali ako ga napustimo, ne kažnjavamo nikoga osim sebe. Nije UNESCO kao UNESCO protiv Izraela - države članice su te koje glasaju protiv Izraela."

Razlozi napuštanja UNESCO-a

Razlozi za napuštanje UN-ove organizacije sežu u godinu 2011. Tada je UNESCO bio prva UN-ova organizacija koja je primila Palestinu u punopravno članstvo. Nakon toga je Vlada predsjednika Baracka Obame obustavila uplatu godišnje članarine, što je iznosilo oko 22 posto cijelog proračuna ove organizacije. Postoji američki zakon koji propisuje smanjenje uplata onim UN-ovim organizacijama koje priznaju Palestinu kao punopravnu članicu. I Izrael je obustavio uplate.

Diplomatski odnosi još su više pogoršani 2016. Te je godine UNESCO donio rezolucije koje, prema mišljenju predstavnika izraelske Vlade, ne poštuju vezu židovstva sa svetištima u Jeruzalemu. Tako se, primjerice, za Kupolu na stijeni navodi njezino arapsko i englesko, ali ne i hebrejsko ime. 

„Tvrditi da Izrael nema veze s Brdom hrama bilo bi otprilike isto kao kada bi se željelo objasniti da Kina nema veze s Kineskim zidom ili Egipat s piramidama", izjavio je tada izraelski premijer Benjamin Netanjahu. I dodao da je time UNESCO izgubio i ono malo legitimiteta kojeg je imao. UNESCO je također nazvao Izrael „okupatorskom silom" i doveo u pitanje postupke te zemlje na palestinskim područjima.

2017. godine UNESCO je donio još jednu rezoluciju koja se nije svidjela Izraelu. Njome se Stari grad Hebron u zaposjednutom Zapadnom Jordanu, uključujući i Špilju patrijarha, odnosno hebrejsku Špilju Machpelah, proglašava svjetskom kulturnom baštinom - ali palestinskom, a ne izraelskom. Špilja, koju se smatra grobnicom hebrejskog patrijarha Abrahama, u islamskoj kulturi je poznata kao Džamija Ibrahimi. Trenutačno ju koriste pripadnici obje vjere: odvojeni ulazi vode muslimane u džamiju, a židove u sinagogu.

Drugi istup SAD-a

Sjedinjene Američke Države najavile su nakon te rezolucije da će se povući iz UNESCO-a. To su opravdale predrasudama protiv Izraela koje postoje u toj organizaciji. Na to je i Izrael objavio namjeru da napusti UNESCO.

Amerikanci su već jednom napustili ovu organizaciju: 1984. za vrijeme mandata predsjednika Ronalda Reagana. Vratili su se 2003. za mandata predsjednika Georgea W. Busha - dakle u godini u kojoj je SAD intervenirao u Iraku. Tada je SAD objasnio da se radi o naglašavanju ideje međunarodne suradnje.

„Novi duh" nije bio dovoljan

Nakon što je u studenome 2017. na čelo UNESCO-a došla Audrey Azoulay, diplomatske napetosti su smanjene. Ona je čak pokrenula i posredničke razgovore kako bi navela Izrael na ostanak u organizaciji. Osim toga, ublažene su i rezolucije o Jeruzalemu. Karmel Shama Hacohen, tadašnji izraelski veleposlanik pri UNESCO-u, govorio je o „novom duhu" i najavio mogućnost odgode izlaska iz članstva.

Nakon toga je nastavljeno popuštanje napetosti, no to očito premijeru Netanjahuu nije bilo dovoljno. U rujnu je odbio sudjelovati na Konferenciji o antisemitizmu koju je UNESCO organizirao na rubu zasjedanja UN-ove Opće skupštine. „Kada UNESCO okonča svoje predrasude prema Izraelu, prestane opovrgavati povijest i založi se za istinu, Izraelu će biti čast ponovno sudjelovati", izjavio je Netanjahu.