Uhvaćena antimaterija - jedan korak bliže putovanju svemirom

U fascinantnom otkriću, tim međunarodnih fizičara uspio je ˝uhvatiti˝ 38 atoma anti-vodika u vremenskom periodu od djelića sekunde. I dok eksperiment vjerojatno neće dovesti do stvaranja warp motora ili putovanja brzinom svjetlosti, može pružiti nove informacije o prirodi i porijeklu svemira.

Antimaterija zrcali običnu materiju. Normalni atomi se sastoje od pozitivno nabijene jezgre, oko koje orbitiraju negativno nabijeni elektorni. Ipak, antimaterija duplicira suprotnu sliku tj. negativnu jezgru i pozitivno nabijene elektorne. Kada materija i antimaterija dođu u kontakt, automatski se poništavaju, stvarajući eksploziju energije.

Otkada je prvi put predstavljena 1931., od strane britanskog fizičara Paula Diraca, antimaterija zauzima ključnu poziciju u znanstvenoj fantastici. Prijašnje težnje da se stvori antimaterija rezultirale su atomima anti-vodika koji bi nestali čim nastanu. No profesor Rob Thompson, jedan od znanstvenika koji su sudjelovali na projektu objašnjava: ˝Ovo je vrlo važno otkriće. Moglo bi omogućiti eksperimente koji će rezultirati dramatičnim promjenama u osnovama fizike. ˝

Teoretski, samo pola kg antimaterije može sadržavati mnogo destruktivniju moć u odnosu na najveću hidrogensku bombu. Ipak, stvaranje i zadržavanje čak i najmanje količine antimaterije toliko je teško i skupo, da su šanse za njeno korištenje u svrhu superoružja zanemarujuće.  

Kada je Veliki prasak stvorio svemir prije 13,7 milijardi godina, znanstvenici vjeruju kako je nastala jednaka količina materije i antimaterije. No svemirom danas vlada materija, pa je jedno od pitanja koje znanost istražuje - gdje je otišla sva antimaterija?