« Ekosfera
objavljeno prije 1 godinu i 11 mjeseci
STRAŠNO

Ubrzo više plastike nego ribe u morima

Plastika je praktična i jeftina. Pokušajte iz svoje okoline ukloniti sve što ima samo udio plastike i to vam neće uspjeti niti u pustinji i goli do kože. Ali kako izaći na kraj sa tim "planinama" plastike?

Mora su prepuna plastike
Mora su prepuna plastike (Arhiva)
Više o

plastika

,

more

,

riba

Plastika je izazvala revoluciju bez koje bi i današnji život izgledao posve drugačije: pored krutog bakelita razvijen je proces polimerizacije i plastiku više ništa nije moglo zaustaviti. Otporna je na vodu i mnoge kemikalije, dobar je električni izolator, laka je za obradu, može se od nje učiniti gotovo sve... Zato ne čudi da je 1950. bilo proizvedeno nešto više od dvije tone plastike, 2015. je proizvedeno 448.000.000 tona.

U nedavno objavljenom članku u stručnom časopisu Science Advances analizirana je sudbina plastike koju smo proizveli u proteklim desetljećima - i koju još uvijek masovno proizvodimo. Ona je, u ovom slučaju nažalost, prilično demokratski podijeljena: u prosjeku, svaki stanovnik planete potroši oko 60 kilograma plastike godišnje. U bogatim zemljama je to nešto preko 100 kilograma, ali i u siromašnima je dvadesetak kila godišnje.

Od prvih "čarobnih" zdjelica od novog materijala pa do današnjih dana je proizvedeno negdje oko osam milijardi i 300 milijuna tona plastike. Oko trećina od toga je dokaz njene trajnosti, jer je još uvijek u upotrebi: u kućanstvima, automobilima i tvornicama.

Znate li što izlazi iz vaše perilice?

Desetak postotka od proizvedene plastike je izgorjelo u palionicama smeća. Ali problem je ostatak od oko 60%: to je gotovo pet milijardi tona i oni su već svugdje oko nas. Opet računato na sve stanovnike planete, to je već 650 kilograma na svakog.

"Idemo prema planeti od plastike", upozorava vođa ove studije Roland Geyer sa Sveučilišta Kalifornije. Plastike se proizvodi sve više i taj rast je "zapanjujući i ne izgleda da će se barem usporiti u dogledno doba", piše profesor. Ishod nije teško izračunati: ako se ništa ne dogodi, 2050. će biti već 12 milijardi tona plastike u našem okolišu, na deponijima i što je još gore, u vodi i morima.

Problem je da plastika jest vječna, ali se vremenom rasipa u sve sitnije čestice. To se dešava stalno i svugdje: na primjer u pranju jedne jedine jakne od sintetičkog fleecea kakvu sigurno i vi imate u ormaru, u otpadnu vodu ode oko milijun vlakana tog materijala. Po aktualnoj studiji EU-a, samo na našem kontinentu iz perilica godišnje izađe 30 tisuća tona sintetičnih vlakana u odvodne vode - i na koncu u mora.

Plastika i u nama

Gotovo isto toliko plastičnog otpada dospije i u cestovnom prometu: gume se "troše", također i oznake na cesti i ta plastika se pretvara u prašinu. Ona također kišom dospije u odvod, rijeke i na koncu u more. Znanstvenici procjenjuju kako bi već za nekoliko desetljeća moglo biti da će u morima biti više čestica plastike nego što je masa svih riba koje žive u njima. A ribe trebaju i preživjeti taj susret sa tom našom "praktičnom" plastikom.

Jer ne potraje dugo da čestice plastike postanu mikro ili čak nanočestice. One dospijevaju u živa bića u morima - u školjke, ribe i druge organizme. Već postoje studije koje dokazuju da čak i ako se ribe ne uguše jer im plastika dospijeva u škrge ili uginu jer im se probava napunila neprobavljivom plastikom, ona umanjuje njihovu mogućnost rasplodnje, rast, kretanje, uzrokuje upale i onda opet uginuće.

Naravno da već preko morskih bića te čestice plastike dospijevaju i u naše tijelo. Prema istraživanjima Programa za okoliš UN-a UNEP još nije utvrđeno da ona i nama nanosi vidljiviju štetu, ali je konstatirano i da ne postoji dovoljno istraživanja o tome. A naravno da je važna i količina: ako će plastike biti dva ili tri puta više u okolišu nego što je ima već sada, onda će teško biti zdrava i za nas.

"Hitne mjere" nisu ni na vidiku

U lipnju je zato održano i zasjedanje na vrhu UN-a o zaštiti mora. O tome se razgovaralo i na sastanku čelnika skupine G-20 i čak tamo je postignuta sloga kako se nešto mora učiniti da manje otpada dođe u more i da se bolje upravlja zbrinjavanjem otpada: "Ako želimo da naša zemlja ostane 'plava planeta', onda moramo hitno zaustaviti zagađivanje naših mora. Moramo djelovati i to na širokoj, međunarodnoj razini", upozorava njemačka ministrica okoliša Barbara Hendricks.

Biolog iz oblasti mora iz organizacije Greenpeace Thilo Maack također je zadovoljan što su se, usprkos brojnim sukobima u drugim temama, zemlje G-20 složile za zajedničku akciju protiv smeća u morima. Ali on upozorava kako to neće uspjeti bez da se spriječi uzrok tog zagađenja: nepotrebna plastika se ne smije niti proizvoditi, ona koja se proizvede treba se više puta koristiti, a naravno da bi bilo najbolje da plastika postane mnogo skuplja. Onda bi se i industrija i potrošači sami okrenuli ekološki boljim alternativama.

Ali od svih tih namjera trenutno još nema ni traga - to možete vidjeti i sami ako pogledate oko sebe: ne samo ambalaža nego namještaj i uređaji, instalacije i vjerojatno čak boja na zidovima i drvenini, vaša odjeća i obuća, leće naočala ako ih nosite su od plastike... A svakodnevno se otkrivaju se i novi načini koristiti taj materijal.

Piše: Gero Rueter/DW
23.07.2017. 18:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh