U Zagrebu svečano obilježena Hanuka

Središnja svečanost obilježavanja židovskoga blagdana svjetlosti - Hanuke održana je večeras na glavnome zagrebačkom Trgu bana Jelačića, gdje je zapaljena treća svijeća na osmerokrakome svijećnjaku - hanukiji.

Hanuka je osmodnevni židovski blagdan, također poznat i kao Blagdan svjetlosti, koji se ove godine slavi od sumraka 11. prosinca do sumraka 19. prosinca, a njegov se početak po židovskome kalendaru slavi 25. kisleva.

Svijeće se pale nakon dolaska noći, a na svijećnjak se stavljaju s desna ulijevo (poput pisanja hebrejskoga pisma), a pale s lijeva udesno.

Na Trgu bana Josipa Jelačića svijeće na hanukiji zajedno su zapalili zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević, predsjednik Židovske organizacije "Menora" rabin Pinchas Zaklos i izraelski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Yosef Amrani.

Istaknuvši kako je Zagreb ponosan na svoju židovsku zajednicu, zamjenica gradonačelnika podsjetila je na stradanja te zajednice tijekom holokausta te istaknula da nam je zbog svega toga ostala neodložna obveza da se što prije, u suradnji sa židovskom zajednicom, izgradi sinagoga na mjestu srušenoga židovskog hrama u Praškoj ulici.

Rekavši da je Hanuka blagdan koji je namijenjen svima, kako Židovima tako i ne-židovima, rabin Zaklos podsjetio je da je jedno od značenja toga blagdana poziv svakomu od nas da upali svoju svijeću i pridonose unošenju svjetla u svijet.

Hanuka je jedan od najomiljenijih i najpoznatijih židovskih malih blagdana i slavi se u spomen na događaje iz 164. prije naše ere kada je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posvećen Jeruzalemski hram. S tim je događajem povezana legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u Hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja. Zbog toga čuda svjetlosti Hanuka se naziva i Hag Ha-urim (hebrejski Blagdan svjetlosti).

Zagreb se tako večeras ponovno pridružio svjetskim metropolama poput Londona, Pariza, New Yorka, Los Angelesa te tisućama drugih gradova u svijetu u proslavi Hanuke.

Uz Hanuku povezano je i slavljenje osobite uloge žene u životu obitelji i zajednice. U blagdanske dane jedu su i krafne različitih ukusa (sufganijot) koje su večeras kušali i Zagrepčani. (hina/metro-portal)