U Srbiji se nastavlja "tiha nacionalizacija"

U Srbiji se nastavlja pokušaj "tihe nacionalizacije" imovine poduzeća iz drugih bivših jugoslavenskih republika i to unatoč prosvjednim notama koje su proteklih dana uložila ministarstva vanjskih poslova Slovenije, Hrvatske i BiH, te unatoč prijetnji da bi nastavak tog postupka mogao biti "velik problem za Srbiju s aspekta njezina približavanja Europskoj uniji", upozorio je slovenski premijer Janez Janša u utorak u telefonskom razgovoru srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića, tvrde u petak slovenski mediji.

Slovenska nacionalna televizija objavila je u petak da je u Srbiji u tijeku postupak dražbe prvih petnaest poduzeća koja su i nakon 1991. godine poslovala u Srbiji, a u vlasništvu su tvrtki sa sjedištem u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i drugim bivšim republikama iako je Cvetković Janši obećao da će sadašnja vlada ponovno razmotriti uredbu koju je prošlog mjeseca donijela bivša Vlada Vojislava Koštunice.

Slovenska Vlada i gospodarstvenici uredbu tumače kao pokušaj "tihe nacionalizacije" spomenutih poduzeća, kako njihove nepokretne i pokretne imovine, tako i njihovih financijskih sredstava, a tumači da je uredba i u suprotnosti sa Sporazumom o sukcesiji koji su 2001. godine potpisale sve nasljednice bivše SFRJ, te ga kasnije i ratificirale.

Agencija za privatizaciju pri srbijanskoj Vladi nastavila je s postupkom prodaje tih poduzeća na dražbi i nije zamrznula spornu uredbu, javila je Slovenska televizija. Predstavnici slovenske gospodarske komore za Slovensku televiziju izjavili su da ne znaju koliko je slovenskih poduzeća pogođeno mjerama koje se provode u Srbiji.

Slovenski mediji prenose i ocjenu Metke Karner Lukač, savjetnice u slovenskom veleposlanstvu u Beogradu, da spomenuta uredba pogađa najuglednija slovenska poduzeća koja su poslovala u Srbiji i tamo imala svoje ekspoziture, poput Gorenja, Iskre, Slovenijalesa, Fruktala i drugih.

Istodobno, ona je zanijekala nagađanja da slovenska vlada razmatra protumjere u vezi s imovinom srbijanskih poduzeća u Sloveniji. Rekla je da poduzeća u Srbiji koja su imala svoje poslovnice u Sloveniji prije raspada SFRJ do nje mogu doći redovitim sudskim putem i da ih u tome nitko ne sprječava. (HINA)