« Hrvatska
objavljeno prije 13 godina i 6 mjeseci
al smo pametni...

U godini dana 500 doktora znanosti, polovica doktorice

Doktor znanosti imate šanse postati ako imate između 30 i 40 godina i studirate u Zagrebu

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Corbis)
Više o

hrvatski znanstvenici

,

visoko obrazovanje

,

doktorat

,

doktor znanosti

Prošle godine na hrvatskim sveučilištima akademski stupanj doktora znanosti stekla su 494 kandidata, a polovica njih su žene, podaci su to Državnoga zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

Najviše novih doktora znanosti promaknuto je na najvećem hrvatskom sveučilištu - zagrebačkom - 81, 8 posto, slijede Sveučilište u Osijeku sa 6,4 posto, riječko Sveučilište s 5,5 posto novopromaknutih doktora znanosti te Sveučilište u Splitu na kojemu je doktoriralo 4,5 posto kandidata, zadarsko Sveučilište na kojemu je akademski stupanj doktora znanosti steklo 1,4 posto kandidata te Sveučilište u Puli s udjelom od 0,4 posto novih doktora znanosti u 2008.

Prosječna starost doktora znanosti jest 40 godina, a modalna grupa (ona s najvećom frekvencijom) je od 30 do 34 godine. U prosjeku žene su nešto mlađe od muškaraca, odnosno njihova prosječna dob je 39 godina, dok je kod muškaraca prosječna dob 41 godina.

U prošloj godini najveći broj doktorskih disertacija bio je iz područja biomedicine i zdravstva - 25,1 posto. Slijede područje društvenih znanosti s 19,6 posto, područje prirodnih znanosti s 18,4 posto, područje tehničkih znanosti s 15,4 posto, područje humanističkih znanosti s 14,6 posto, a najmanje doktorskih disertacija bio je iz područja biotehničkih znanosti - 6,9 posto.

Među novim doktorima znanosti njih 70 posto već je steklo akademski stupanj magistra znanosti, a u 70, 1 posto slučajeva doktorska disertacija bila je iz istoga područja kao i magistarski rad.

Najviše doktora znanosti - njih 94,8 posto steklo je akademski stupanj magistra znanosti u Hrvatskoj, a 5,2 posto izvan nje.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u djelatnosti obrazovanja - 52,4 posto, dok ih je 19,6 posto zaposleno u djelatnosti zdravstvene službe, a u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 17,2 posto. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 10,3 posto doktora znanosti, a nezaposleno ih je 0,5 posto.

Za 38,1 posto doktora znanosti troškove studiranja platio je poslodavac, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa platio je troškove studiranja za 33 posto doktora znanosti, njih 27,7 posto sami su platili studij, dok 1,2 posto pripada kategoriji ostalo. (hina/metro-portal)

31.03.2009. 11:24:17
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    dancica (autor)
    31.03.2009. 13:03
    i onda će si lijepo u predizbornoj kampanji San(t)ader to što sam ja Danči Bananči završila magisterij i doktorat na kredit -koji otplaćujem živeći s roditeljima- pribrojiti kao svoj uspjeh- ma nemoj!
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh