U Bruxellesu počeo summit Europske unije

Čelnici zemalja članica Europske unije okupili su se u četvrtak navečer u Bruxellesu na dvodnevnu summitu na kojem se očekuje zanimljiva rasprava o kadrovskim pitanjima, koja službeno nisu na dnevnom redu.

Glavne teme na službenom dnevnom redu su pitanje financiranja borbe protiv klimatskih promjena i uklanjanje zadnje zapreke za stupanje na snagu Lisabonskog ugovora.

Europska unija čeka na potpis češkog predsjednika Vaclava Klausa, koji je ostao zadnja zapreka za stupanje na snagu Lisabonskog ugovora pošto ga je ratificiralo 26 zemalja članica.

Klaus ne može potpisati zakon o ratifikaciji Lisabonskog ugovora, koji je već prihvaćen u oba doma češkog parlamenta, prije nego se češki ustavni sud očituje o zahtjevu skupine euroskeptičnih senatora. Ti senatori zatražili su od ustavnog suda da preispita je li Lisabonski ugovor u skladu s češkim ustavom.

Ustavni sud je u utorak počeo raspravu, a nastavak je najavio za 3. studenoga kad će najvjerojatnije donijeti pravorijek.

Švedsko predsjedništvo stoga nije željelo uvrstiti u dnevni red pitanja tko će zauzeti položaje koje uvodi Lisabonski ugovor - mjesto prvoga stalnog predsjednika Europskog vijeća, koji se bira na mandat od dvije i pol godine, i visokog predstavnika za vanjsku politiku, tj. "ministra vanjskih poslova", koji će ujedno biti i potpredsjednik Europske komisije, kao ni o raspodjelu resora u Europskoj komisiji, čiji mandat istječe u subotu, 31. listopada.

Međutim, očekuje se da će upravo o tim pitanjima biti najviše riječi, ali izvan službenoga dnevnog reda.

Trenutačno, kao glavni favoriti za predsjednika Europskog vijeća slove bivši britanski premijer Tony Blair i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, ali se spominju još mnoga imena, poput bivšega španjolskog premijera Felipea Gonzaleza, nizozemskog premijera Jan-Petera Balkenendea, bivšega finskog premijera Paave Tapioa Lipponena, švedskog premijera Fredrika Reinfeldta, bivšega belgijskog premijera Guya Verhfostadta, bivšeg irskog premijera Bertiea Aherna.

Kao mogući kandidati za ministra vanjskih poslova spominju se švedski šef diplomacije Carl Bildt, povjerenik za proširenje Olli Rehn, bivši francuski ministar Michel Barnier, britanski ministar vanjskih poslova David Miliband, bivša austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik, talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini, bivši povjerenik Europske komisije Chris Patten i bivši glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer.

Neki od spomenutih već su rekli da nisu zainteresirani za te dužnosti. U teškim i zamršenim pregovorima o imenovanjima u Europskoj uniji često na kraju budu izabrana imena koja nitko u početku nije spominjao, što se može dogoditi i ovaj put. (hina/metro-portal)