« Svijet
objavljeno prije 26 dana i 20 sati
MATEMATIKA

Trumpova hladna računica

Svojom ponudom za kupnju Grenlanda američki predsjednik Donald Trump još jednom potkopava poslijeratni poredak Zapada. Ono što njega zanima je, prije svega, geopolitički utjecaj na Arktiku, smatra Oliver Sallet

Trump ima plan...
Trump ima plan... (Arhiva)
Više o

Donald Trump

,

Grenland

Poznato je da američki predsjednik Donald Trump baš nije zagrijan za teoriju o klimatskim promjenama koje je prouzročio čovjek. Ali kada je u pitanju Grenland, otapanje ledenjaka bi mu moglo zagrijati dušu.

Jer, iza Grenlanda se nalazi Arktik, jedna od rijetkih još neiskorištenih svjetskih regija s velikim ekonomskim potencijalom.

Posve je jasno da je Trumpova kupovna ponuda usmjerena prema bogatstvima koja se nalaze u tlu, a koja će uskoro, zahvaljujući klimatskim promjenama i topljenju ledenih masa, biti još dostupnija. Čak i Trump, koji stalno negira klimatske promjene, to zna i ne skriva da bi Sjedinjene Države u utrci za Arktik rado imale vodeću ulogu.

Borba za geopolitičku dominaciju Sjedinjenih Država

Pored SAD-a, Norveške i Danske, s Arktikom graniči Trumpova suparnica Rusija, pa čak i Kina. Iako vodstvo u Pekingu ne raspolaže arktičkim teritorijem, jasno ističe pretenzije prema Sjevernom polu nazivajući sebe "državom bliskom Arktiku".

Jasno je da se ovdje radi o nečemu puno većem nego što je kupnja nekretnine. U utrci za rudna blaga i brodske prometne rute ogleda se geopolitička bitka starih i budućih hegemonija za jedan novi svjetski poredak. Donald Trump ne želi ništa drugo doli američku dominaciju na Arktiku - i to ostvarenu u utrci sa suparnicama Rusijom i Kinom.

Ideja da Grenland postane američki pritom nije nova: 1946. je s ovim prijedlogom izašao predsjednik Harry S. Truman. Danska ga je tada, kao i danas, ljubazno odbila. A pogled u povijesne izvore otkriva da su čak i Aljaska, Louisiana i Djevičanski otoci kupljene i da su trgovinom postale američke. "Make America Great Again" - zašto to ne bi važilo i za Grenland?

Trump dovodi u pitanje dosadašnji svjetski poredak

Ali od 1946. godine nije prošlo samo sedam desetljeća. Ubrzo nakon okončanja Drugog svjetskog rata se, prije svega pod američkim vodstvom, morao uspostaviti novi poslijeratni poredak. U međuvremenu zemlje Zapada - pa tako i Dansku - sa Sjedninjenim Državama povezuje članstvo u NATO-u. Zajednički vojni savez bio je jamac mira i multilateralizma.

Ali sada Kina osporava SAD-u poziciju svjetske velesile i predsjednik Trump daje tome svoj doprinos. Otkako je stupio na dužnost, potresa temelje zapadne tvorevine, nastoji rasturiti Europsku uniju, dovodi u pitanje smisao NATO-a, priklanja se despotima i izbjegava stare partnere na Zapadu.

Trumpova ponuda Danskoj možda je rušenje jednog tabua - ali ona se uklapa u svjetonazor američkog predsjednika.

Piše: Oliver Sallet/DW
24.08.2019. 12:44:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh