Tromjesečne bebe prepoznaju glasove i znaju kada ste tužni

Rijetke trenutke kada njihove bebe napokon zaspu, mnoge majke iskoriste da se malo posvete sebi ili pročavrljaju sa prijateljicama na telefon. Ipak, ukoliko se imate potrebu nekome požaliti preko telefona, nikako to nemojte raditi pred svojom bebom, upozoravaju znanstvenici.

Bebe stare tek tri mjeseca već su sposobne razlikovati ljudski glas od drugih zvukova iz okoline te primjećuju kad je netko tužan. Zanimljivo, sretne zvukove uopće još ne registriraju u toj dobi.

Britanska studija pokazuje kako se dio mozga zadužen za razumijevanje govora razvija puno brže nego se prvotno mislilo, što bi moglo dovesti do novih otkrića i saznanja o bolestima poput autizma.

Skupina istraživača sa londonskog King's College sveučilišta skenirali su mozgove 21 bebe kako bi provjerili registriraju li dječji mozgovi razliku između glasova koji pripadaju ljudima te drugih zvukova. Pokazalo se kako mozak u beba iznimno jako „zasvijetli" na skeneru kad čuje ljudski govor nego što to učini kada mu se puste zvukovi poput zijevanja, kašljanja, zvukovi vode te cviljenje gumenih igračaka.

Istraživači su nakon toga testirali reagira li dječji mozak različito na sretne, tužne te neutralne zvukove. Pri ovom je testu bebama zasvijetlio dio mozga koji kontrolira emocije, a pokazalo se kako je puno jača reakcija na tužne zvukove nego na sretne ili neutralne.

Voditeljica istraživanja Evelyne Mercure rekla je vrlo neobično vidjeti ovako specijalizirane reakcije u pojedinim dijelovima mozga u tako malih beba. Znanstvenica pretpostavlja kako je ljudski glas iznimno važan faktor u socijalnom životu ljudi te da mozak od najranijih dana počinje raditi na pripremi za budući život.

Prijašnje su studije pokazale kako novorođenčad preferira slušati majčin glas i to na majčinom materinjem jeziku. Druga su istraživanja dokazala kako bebe u različitim dijelovima svijeta plaču na različitim naglascima.

Studija provedena u Njemačkoj pokazala je kako plač francuskih beba starih tek 5 dana pokazuje specifičnosti galskog dijalekta, dok njemačke bebe plaču na teutonskom narječju. Znanstvenici smatraju da se narječje plača formira dok je beba još u majčinoj utrobi te „prisluškuje" majku i roditelje dok pričaju.

Jedna od autorica istraživanja, dr. Kathleen Wermke, rekla je kako je novorođenčad vrlo motivirana da imitira majčino ponašanje kako bi „privolila" majku da lakše stvori odnos sa  bebom.

„Bebe nisu samo sposobne proizvesti različite melodije plača, već i preferiraju proizvesti one koje su tipične jezičnom ambijentu koji su slušale dok su bile u utrobi" zaključuje dr. Wermke.