Treba li kazniti neposlušne zemlje članice?

Dosadna praznina u političkom Bruxellesu. Najkasnije su sada u kolovozu održane posljednje sjednice pred godišnji odmor, tako da već sredinom mjeseca konferencijske dvorane u Europskoj komisiji i u parlamentu "zjape" prazne. Poslovno vrzmanje ljudi u odijelima s plastičnim iskaznicama oko vrata u ulicama EU četvrti je zaustavljeno. Nastala je ljetna stanka u Europi.

Barem se tako čini u Bruxellesu. Jer, za razliku od praznih konferencijskih dvorana u tom gradu, ponovno je uzavrela politička debata o slozi u izbjegličkom pitanju za što su dobrim dijelom zaslužni i njemački EU-političari. Diskusija se vrti oko pitanja treba li nesolidarnim članicama uskratiti financijsku pomoć.

Mnoge izbjeglice bez šanse za posao

Glasno je to prije svih izgovorila Ingeborg Grässle, šefica proračunskog odbora u EU parlamentu. "Zemljama koje se ne pridržavaju europskog prava, ili zemljama koje nedovoljno surađuju u preuzimanju ili registraciji izbjeglica bi se trebala brisati financijska potpora", navela je ta njemačka političarka. Takve riječi kao u izjavi te njemačke političarke koja je članica konzervativaca iz Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu se nisu mogle dosad čuti izravno u Bruxellesu.

Oduzimanje novca EU članicama nije predviđeno - još ne!

S pravne strane gledano je jasno da, onako kako to stoji u EU ugovorima, zemljama članicama se ne mogu ukinuti subvencije zato što nisu "poslušne". Na ta pravila je ovih dana ponovno uputio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Njegova poruka je da oduzimanje novca zemljama članicama nije predviđeno EU pravilnicima.

Do sada. Ta pravila su vrijedila prije nego je izbjeglička kriza Europsku uniju stavila na veliku kušnju, prije nego su istočnoeuropske zemlje na sastancima na vrhu preglasane, prije nego je spektakularno propalo uvođenje obvezujuće kvote za EU zemlje za primanje izbjeglica, prije nego su Poljska, Mađarska, ali i Češka ili Slovačka dale do znanja da će takvu EU odluku ignorirati.

Rezultat svega toga je da je raspodjela izbjeglica po EU članicama ostala samo mrtvo slovo na papiru i da se Europa nervozno znoji već pri pomisli da bi Turska mogla poništiti dogovor s Bruxellesom o izbjeglicama. Ako do toga dođe, žestina debate oko kvote u Europi bi dostigla nove razmjere.

Konzervativci nisu jedini koji traže sankcije za pojedine članice

Poziv za izricanjem sankcija tim tvrdoglavima EU zemljama u Bruxellesu ne stiže samo iz konzervativnog političkog ugla. I drugi vodeći EU političari, poput liberalnog parlamentarnog zastupnika Alexandra grofa Lambsdorffa, očito razmišljaju o tome kako bi se EU zemlje koje se protive primijeniti donesene odluke moglo natjerati da to ipak učine. I za njega bi provjera višegodišnjeg financijskog okvira bila jedna od mogućnosti da se "u naredne tri godine izvrše korekcije godišnjeg briselskog proračuna".

To znači: iskoristiti provjeru EU proračuna na jesen ove godine kako bi se po potrebi ukinule subvencije. Jer, u načelu je potrebno zeleno svjetlo svih EU članica kako bi mogao teći EU novac. Tu grof Lambsdorff vidi prostora za politički pritisak: "Njemačka vlada se sada prilikom redovite provjere EU proračuna mora pobrinuti za to da se primateljice EU novca poput Poljske i Mađarske ponašaju solidarnije po pitanju izbjeglica i da poštuju europske vrijednosti."

Taj korak bi, priznaju u liberalnim krugovima, mogao biti rješenje koje dosad u takvom obliku još nije testirano. Iz Europskog parlamenta se povodom toga može čuti da se sa "žaljenjem" prati ovakav razvoj događaja. Problem mnogi EU parlamentarci vide u naravi sankcija za zemlje članice: u slučaju neprimjenjivanja propisa, Europska unija može izreći novčane kazne i to je "klasični način kažnjavanja", kaže jedan glasnogovornik EU parlamenta, dodajući da se u najgorem slučaju jednoj zemlji može oduzeti pravo glasa, ali da nema "među-rješenja". EU parlamentarci stoga kritiziraju da uvijek dolazi samo do "uboda iglom ili atomske bombe", odnosno da postoji samo crno i/ili bijelo.

I zbog toga njemačka konzervativna političarka Grässle traži reformu EU financiranja. "EU proračun se mora postaviti na sasvim nove temelje i moraju se uvesti stroži uvjeti za isplatu novca EU članicama", kaže ona. Debata o djelotvornijim sankcijama nije nova u Bruxellesu. Samo što se ona ovaj put vodi neobično jasno. I to usred "sezone kiselih krastavaca", kad političke institucije za vrijeme ljetnih praznika miruju.