Sve istine i zablude o prehladama

Tijekom prosječnog životnog vijeka, većina će pretrpjeti oko 200 prehlada, koje u prosjeku traju 9 dana, što zajedno iznosi ukupno 5 godina kašljanja, kihanja i bolnog grla. Prehlade su najčešći oblik infekcije u svijetu, no dok neki pate svake godine par puta, drugi rijetko kad da šmrcaju. Zbog čega je tako? Znanstvena istraživanja tijekom proteklih 10 godina revolucionalizirala su naš pogled na prehladu - što je uzrokuje, što se događa u tijelu, i kako je pobijediti.

Slab imunološki sustav ne čini vas ranjivim - simptomi prehlade nisu rezultat destruktivnih efekata virusa, nego načina na koji vaš imunološki sustav reagira na njih. Drugim rječima, naporni simptomi prehlade su zapravo proizvod jakog imunološkog sustava, radije nego slabog. Stoga imajte ovo na umu idući put kada vidite reklamu za suplemente koji obećavaju pomoć pri borbi protiv prehlade podizanjem imunološkog sustava.

Vitamin C ne zaustavlja prehladu - niti jedan lijek za prehladu nije bolje proučavan od vitamina C, koji navodno pomaže povečavajući aktivnost bijelih krvnih zrnaca. No, više od 30 kliničkih istraživanja na više od 10,000 ljudi ispitalo je efekte ovog vitamina, te pokazalo da ne sprječava prehladu. U najboljem slučaju samo reducira trajanje simptoma.

Prehladu ne možete dobiti poljupcem - ovo će vjerojatno iznenaditi mnoge, no poljubac ne prenosi prehladu. Najveća obitelj virusa koja uzrokuje prehladu jesu rinovirusi, a oni rijetko ulaze u tijelo preko usta, sudeći prema istraživanju Medicinskog sveučilišta Wisconsin. Naime, volonteri su ljubili prehlađene osobe cijelu minutu i pol, no od 16 testova u samo jednom se dogodila prehlada ovim prijenosom. Procjene sugeriraju da je mogućnost da se virus prenese slinom 1:8000. Većina virusa prehlade ulaze u tijelo kroz nos, oči ili ruke, diranjem inficiranih površina.

Pranje odjeće neće ubiti viruse - pranje inficirane odjeće jedan je od glavnih načina prijenosa klica u kući, navodi istraživač Charles Gerba, inače mikrobiolog sa Sveučilišta Arizona. Pranje eliminira 99 posto bakterija, no ako ih je milijun, još uvijek ih ostaje 10,000. A viruse, poput onih odgovornih za prehladu, još je i teže isprati iz tkanine. Virusi traže mjesta poput nabora ili rupica u odjeći, a maramice i rukavi majica mjesta su koja ih lako sakupe.

Antibakterijski sapun neće pomoći - prehlade izazivaju virusi, a ne bakterije, što je razlog zašto antibiotici nemaju efekta. Antibiotici ubijaju bakterije sprječavajući ih da izgrade stjenke stanica. Virusi nisu stanice i nemaju stjenke, pa na njih takvi lijekovi nemaju učinka, što je razlog zašto antibakterijski sapun ne pomeže. Sanitar na bazi alkohola dobra je alternativa. U studiji koju je provelo Sveučilište Virginia, alkoholni sanitari bili su mnogo učinkovitiji u otklanjanju rinovirusa nego pranje ruku sapunom i vodom.

Topla odjeća ne štiti od prehlade - izlaganje hladnoći nema nikakve veze s prehladom. Prehlade su češće u jesen i zimu jer je hladnije, vrijeme tjera ljude u zatvorene prostore gdje se virusi lakše šire. Dapače, prehladiti se možete i ljeti ako uhvatite virus.

Geni su krivi - u zadnjih 10 godina, znanstvenici su otkrili genetske varijacije koje mogu objasniti zašto su neki ljudi više prehlađeni od drugih. Čini se kako postoje razlike u njihovim receptornim stanicama, na koje se rinovirusi vezuju kada napadaju tijelo, te u količini kemikalija upale koje njihova tijela proizvode.