Svakoga od nas država zadužila 8000 eura

To je povećanje za 6,7 posto u odnosu na kraj prošle godine, što je neznatno ubrzanje u odnosu na pokazatelj za isto razdoblje 2007. od 6,6 posto, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Rast vanjskog duga u prvih sedam mjeseci ove godine isključivo je posljedica nastavka intenzivnog zaduživanja u inozemstvu ostalih domaćih sektora odnosno poduzeća, čiji je ukupni dug povećan za 2,18 milijardi eura. Istodobno se kod sektora poslovnih banaka bilježi smanjenje ino zaduženja za 544 milijuna eura te države za 86 milijuna eura.

Tako je inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju srpnja iznosio 15,88 milijardi eura, što predstavlja 44,8 posto ukupnoga hrvatskog inozemnog duga. Pritom iz HNB-a napominju da su među pojedinim segmentima tog sektora najsnažniji rast duga zabilježila ostala trgovačka društva (1,6 milijarde eura), i to najviše zbog rasta obveza s osnove dugoročnih kredita.

Vanjski dug banaka na kraju srpnja iznosio je pak 8,3 milijarde eura, što čini 23,5 posto ukupnog bruto inozemnog duga RH. Banke su u prvih sedam mjeseci ove godine smanjile svoj inozemni dug za 6,1 posto. Osim djelovanja mjera monetarne politike te dokapitalizacija u prvom dijelu godine, smanjenju inozemnih obveza banaka dodatno su pridonijeli i snažni priljevi deviznih depozita u turističkoj sezoni, navode analitičari HNB-a.

Padu duga države, za 86,1 milijun eura u odnosu na kraj prošle godine, najviše su pridonijeli otplata samurajske obveznice u vrijednosti od 25 milijardi jena (oko 150 milijuna eura) i redovite otplate duga Londonskom i Pariškom klubu, dok se najveći dio novih korištenja odnosio na sindicirani kredit odobren HBOR-u (230 milijuna eura). (hina/metro-portal)