Sunce je imalo blizanca?

Neobična konfiguracija materijala na dalekim krajevima našeg Sunčevog sustava navela je tim znanstvenika na razmišljanje o tome da je središnja zvijezda našeg planetarnog sustava, Sunce imalo blizanca tijekom svojih prvih dana.

Taj scenarij mogao bi objasniti prisutnost prepostavljenog devetog planeta, ako on uopće postoji, prenosi Gizmodo.

Hipotetski blizanac našeg Sunca davno je nestao, ali njegovi tragovi mogu se pronaći u obilju materijala koji se nalazi u vanjskom dijelu Oortovog oblaka, navodi se u novoobjavljenom istraživanju u The Astrophysical Journal Letters.

Oortov oblak najdalje je područje u Sunčevom sustavu, nalazi se dalje i od Kuiperovog pojasa koji je u obliku prstena, dok je Oortov oblak oblikovan kao sferna ljuska koja čini svojevrsnu granicu Sunčevog sustava.

Unutrašnji Oortov oblak nalazi se na tisuću astronomskih jedinica (AU) od Sunca (1 AU je prosječna udaljenost od Zemlje do Sunca), dok su vanjski rubovi na 100 tisuća AU.

Ovo područje u svemiru ispunjeno je milijardama, moguće i bilijunima kamenja i ledenih tijela koji su preostali još od početka stvaranja solarnog sustava.

Prema podacima novog istraživanja, obilje materijala za koje se pretpostavlja da postoji u vanjskom dijelu Oortovog oblaka rezultat je činjenice da je Sunce nekoć bilo dijelom binarnog sustava.

Do danas nema uspješnih računalnih simulacija formiranja Sunčevog sustava koje bi pokazale proporcije objekata vidljivih na vanjskim rubovima Oortovog oblaka i posebne skupine trans-Neptunskih objekata izvan Kuiperovog pojasa.

Zbog toga je podrijetlo Oortovog oblaka 'neriješen misterij', stoji u istraživanju čiji su autori Avi Loeb i Amir Siraj iz Centra za astrofiziku Harvard i Smithsonian.

Međutim, istraživanje nudi moguće rješenje misterija: drugo Sunce.

"Sunčev zvjezdani suputnik povećao bi šanse hvatanja objekata koji su preostali nakon rođenja Sunca gdje bi se te dvije zvijezde ponašale kao mreža kojom bi gravitacijski zarobili objekte koji prolaze blizu dviju zvijezda", rekao je Loeb.

Kada govori o procesu rođenja Sunca, Loeb se referira na takozvani 'birth cluster' u kojem se tisuće zvijezda formira u istom molekularnom oblaku poznat pod nazivom zvjezdane jaslice. Zvijezde se s vremenom rasprše ili zbog snažnih vjetrova ili gravitacijske sile koju proizvodi Mliječna staza, galaksija kojoj pripada Sunčev sustav i u kojem je Zemlja jedan od planeta. Sunčev blizanac bi se stoga u potpunosti udaljio od mjesta rođenja Sunca.

NOVO OTKRIĆENASA otkrila skriveni ocean u Sunčevom sustavu: 'Ceres je dokaz da postoje planeti pogodni za naseljavanje!'

"Popularna teorija povezuje podrijetlo Oortovog oblaka s krhotinama koje su preostale od formiranja solarnog sustava. Te krhotine bile su raspršene na velike udaljenosti. Naš model može pojasniti omjer između raspršenih populacija objekata i Sfernog Oortovog oblaka", kažu autori.

Da bi pretpostavljeno drugo sunce 'zarobilo' višak svog tog materijala, masa bi mu trebala biti približno jednaka masi našeg Sunca, odnosno, trebali bi biti 'blizanci'. Prema novom modelu, dvije zvijezde bile bi udaljene jedna od druge otprilike tisuću astronomskih jedinica.

Velika je vjerojatnost da Deveti planet nije samo pretpostavka

"Potpuno je vjerojatno da je Sunce počelo svoj život kao binarni sustav. Promatranjem velikih grupa zvijezda pretpostavlja se da se velike frakcije zvijezda nalik suncu razdvoje nakon nastajanja", rekao je Konstantin Batygin, profesor planetologije s Kalifornijskog instituta za tehnologiju koji nije bio uključen u ovu studiju.

Velike količine zvjezdanog materijala bile bi izgubljene nakon razdvajanja dviju zvijezda, ali autori istraživanja tvrde da ga je ipak dovoljno ostalo što objašnjava Oortov oblak. Zvijezde 'u prolazu' vjerojatno su odgovorne za razdvajanje Sunca od njegovog pretpostavljenog suputnika, ali prije toga naš solarni sustav uspio je 'zadržati' taj materijal, odnosno, kako su ga astronomi nazvali, Oortov oblak i misteriozni Deveti planet.

Ovaj golemi, hipotetski planet koji su opisali Batygin i njegov kolega s Caltecha Mike Brown, mogao bi objasniti neobične orbite pojedinih transneptunskih objekata koji se nalaze većinom izvan Kuiperovog pojasa.

Pretpostavlja se da priča o nastanku Devetog planeta ide tako da se prvo formirao kao divovski plinoviti planet unutar solarnog sustava, ali je 'izguran' van nakon što se previše približio Jupiteru. Novo istraživanje upućuje na drugu mogućnost: Deveti planet je 'uhvatio' naš solarni sustav.

Deveti planet zaista bi mogao doslovce biti deveti planet, skupina patuljastih planeta ili pak veliki prsten krhotina.

"Siraj i Loeb pružili su nov i inovativan uvid u moguću povijest našes solarnog sustava te potencijalno podrijetlo pretpostavljenog Devetog planeta. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se njihove hipoteze potvrditi u budućnosti", rekao je James Unwin, fizičar sa sveučilišta Illinois u Chicagu.