Studija o genomu je prekrasan argument protiv rasizma

Umirovljeni južnoafrički anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, dobitnik Nobelove nagrade za mir, u četvrtak je rekao da je studija njegova genoma i četvorice drugih Afrikanaca "čudesan dokaz" za neodrživost teze o nadmoćnosti bijele rase.

"Možete li zamisliti kakav bi postao naš svijet kad bismo svi bili prihvaćeni kao obitelj", rekao je Tutu u Windhoeku, glavnome gradu Namibije gdje je svečano primio rezultate istraživanja.

Američki i australski autori studije izradili su cjelovit genom petero Južnoafrikanaca, redom starijih od 80 godina, a osim nadbiskupa koji je pripadnik Bantu crnaca, ostali su Bušmani.

Rezultati su iznenadili nadbiskupa koji je otkrio da su i njegovi preci bili Bušmani, koji su genetski gledano najstarija rasa na svijetu, od prije nekih 27.000 godina i autohtono su stanovništvo Južne Afrike.

Studija je pokazala da Afrikanci imaju veću genetsku raznolikost nego Europljani ili Azijati i daje uvid u to kako su preživljavali unatoč gladi i bolestima, prenosi agencija Reuters.

Između dviju skupina Bušmana koji govore različite jezike veće su genetske razlike nego između Europljana i Azijata, objasnila je za AFP Vanessa Hayes sa sveučilišta Novog Južnog Walesa.

Geni mogu znanstvenicima pokazati kako se ljudi prilagođuju promjenama u okolišu. Tako su Bušmani, lovci-sakupljači iz Kalaharija, razvili jedinstvene sposobnosti prilagodbe na okoliš.

Tutu je drugi Nobelovac kojemu je sekvencioniran genom, što je inače vrlo dug i skup proces, poslije Jamesa Watsona, koji je surađivao na otkrivanju strukture DNK.

Oni su razvili mišiće za trčanje i sposobnost boljeg razlikovanja gorkih okusa kako bi se zaštitili od otrovnog voća, no njih 70.000 do 100.000 živi u izolaciji i to je njihova slabost jer nisu razvili genetsku zaštitu protiv malarije, kao što su to učinile populacije koje se bave poljoprivredom.

Dobitnik Nobelove nagrade 1984. za svoj doprinos mirnome otporu režima apartheida u Južnoj Africi, Tutu je odabran za analizu i stoga jer je preživio rak prostate, tuberkulozu i dječju paralizu, a to je bilo važno za studiju koja bi trebala pomoći u medicinska istraživanja i proizvodnji lijekova.

Rak prostate vrlo je čest u Africi, a zahvaljujući studiji, znanstvenici će sada lakše moći proučavati bolesti, uključivo i AIDS ovisno o regionalnim kriterijima.

Dosad je potpuno sekvencionirano devet ljudskih genoma i to uglavnom Europljana, zatim jednog Kineza, jednog Korejca i jednog Jorube, najveće etničke skupine u Nigeriji. (hina/metro-portal)