Stres utječe na neravnotežu privatnog i poslovnog života

Više od polovice ispitanika (60%) navodi da poslovne obveze jako utječu na njihov privatni život. Trećina ispitanika (32%) tvrdi da poslovne obveze malo utječu na njihov privatni život, dok svega 8% smatra da poslovne obveze ne utječu na njihov privatni život.

Posao u većoj mjeri utječe na privatni život žena nego muškaraca - 7% žena izjavilo je da im poslovne obveze ne utječu na privatni život, dok je isto izjavilo 14% muškaraca.

Privatni život više 'pati' kod zaposlenih u privatnim tvrtkama - 71% zaposlenih u privatnoj tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu navodi da im posao jako utječe na privatni život, dok je isto izjavilo 56% zaposlenih u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu.

Utjecaj posla na privatni život najčešće se manifestira nedostatkom energije potrebne za sve obveze (70%) i nedostatkom vremena za vlastite potrebe (64%).

Ujedno 58% ispitanika ističe da zbog posla nemaju dovoljno vremena za druženje s prijateljima, dok ih polovica (51%) osjeća frustraciju zbog neravnoteže privatnog i poslovnog života.

Ispitanici u najmanjoj mjeri navode da im posao negativno utječe na vrijeme koje provode s djecom (19%) i da zbog neravnoteže imaju osjećaj manje vrijednosti (16%).

Dvije trećine ispitanika (67%) smatra kako bi se ravnoteža poslovnog i privatnog života pozitivno odrazila i na produktivnost na poslu, dok ih petina (20%) smatra da zbog neravnoteže pati samo privatni život.

Kao 'krivce' otežanog usklađivanja poslovnog i privatnog života ispitanici najčešće navode stres povezan s poslom (66%), opterećenost poslom i kada ne rade (63%) i broj sati koje provode na radnom mjestu (60%).

Ravnotežu između privatnog i poslovnog života ispitanicima u najmanjoj mjeri otežava nerazumijevanje kolega za situaciju u kojoj se nalaze (13%) i količina poslovnih putovanja (8%).

Trećina ispitanika nije ništa poduzela po pitanju ravnoteže poslovnog i privatnog života

Bez obzira što im privatni i poslovni život nisu u ravnoteži, 61% ispitanika ima mogućnost otići s posla ukoliko se radi o hitnom slučaju. Polovica ispitanika (49%) sama bira kako i kada će koristiti pauzu za ručak, a 31% ispitanika ima omogućen fleksibilan početak i kraj radnog vremena.

Kod nešto više od petine ispitanika (23%) tvrtka ne izlazi u susret radi usklađivanja privatnih i poslovnih obveza.

Najviše ispitanika smatra da bi im mjera uzimanja slobodnog dana koji bi kasnije nadoknadili, olakšala usklađivanje poslovnog i privatnog života (39%).

Ispitanici također ističu da bi im mogućnost uzimanja godišnjeg odmora kada im odgovora uvelike poboljšala ravnotežu privatnog i poslovnog života (35%), isto kao i mogućnost rada od kuće (27%). Petina ispitanika (22%) navodi da tvrtka ne može učiniti ništa kako bi imali više vremena za privatne obveze.

Najmanje ispitanika, svega njih 5%, voljelo bi da im poslodavac omogući dovođenje djeteta na posao.

Na pitanje što su morali dodatno poduzeti kako bi uskladili posao i privatni život, gotovo trećina ispitanika (29%) angažirala je svoje roditelje da im pomažu u kućanstvu, dok ih je 24% dogovorilo s poslodavcem da im povremeno izađe u susret. Petina ispitanika (20%) dogovorila se s kolegom da ih povremeno zamijeni, dok ih 29% nije učinilo ništa po pitanju usklađivanja posla i privatnog života.