Strane jezike u Hrvatskoj odlično govori i piše tek 15 posto građana

Istraživanje GfK-a o tome koliko građani poznaju stranke jezike pokazalo je da, prema vlastitoj ocjeni, 78 posto građana poznaje barem jedan strani jezik, no odlično govori i piše na stranom jeziku svega 15 posto građana, a dobro njih 24 posto, prenosi Hina.

Njih 35 posto kaže da može sudjelovati u razgovoru na nekom stranom jeziku a 26 posto da ga samo malo razumije.

Istraživanje provedeno na tisuću građana starijih od 15 godina u ožujku pokazalo je da najviše građana poznaje engleski jezik (62 posto), njemački (38 posto) i talijanski (23 posto), dok prema vlastitom priznanju, niti jedan jezik ne zna 22 posto građana Hrvatske.

Engleski primjerice dobro ili odlično poznaje njih 40 posto, a njemački 38 posto ispitanika.

Poznavanje barem jednog stranog jezika najprisutnije je među građanima Istre s Primorjem (preko 90 posto), zatim kod građana Zagreba (89), te u Dalmaciji (84) a najmanje je u sjevernoj Hrvatskoj (77), te Slavoniji i Lici, Kordunu, Banovini (po 56).

Kod dobne skupine od 15 do 34 godina starosti poznavanje stranog jezika penje se preko 90 posto a kod najstarijih iznad 65 godina pada ispod 50 posto.

Istraživanje provedeno na tisuću građana starijih od 15 godina u ožujku pokazalo je da najviše građana poznaje engleski jezik (62 posto), njemački (38 posto) i talijanski (23 posto), dok prema vlastitom priznanju, niti jedan jezik ne zna 22 posto građana Hrvatske.

Više od petine građana Hrvatske uopće se ne služi stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji te Lici, Kordunu, Banovini - po 44 posto, u sjevernoj Hrvatskoj 23 posto, a najmanje u Dalmaciji - 16 posto, Zagrebu s okolicom - 11 posto te u Istri i Primorju 8 posto.

Po dobnoj strukturi, najmanje je onih koji ne govore jezik među populacijom od 15 do 24 godina (3 posto) i onih od 25 i 34 godina (6 posto), dok je najviše oni koji se ne koriste stranim jezicima među populacijom iznad 65 godina.

Stranke jezike ne poznaje 81 posto osoba s minimalnim i nepotpunim osnovnim obrazovanjem, 47 posto onih s osnovnom školom, 26 posto KV i VKV, 14 posto ljudi sa srednjim obrazovanjem te 3 posto visokoobrazovanih.