Što zapravo vole Hrvati?

Uz Dan sreće (20. ožujka) koji se ove godine obilježava deseti puta za redom u svijetu pa tako i kod nas, s pravom se postavlja pitanje koliko su istinski građani Hrvatske (ne)sretni ljudi.

Prema kriterijima UN-a po kojima se mjeri standard ljudi, a posredno i sreća, potrebno je promatrati: dostupnost pitke vode, dostupnost hrane, izostanak ratnog sukoba, pristup edukaciji, zdravstvenoj zaštiti i općoj sigurnosti zajednice u kojoj se živi, kao i mogućnost za stanovanje u zaštićenom objektu s krovom iznad glave.

Sve nabrojano i te kako uživa velika većina građana Hrvatske, uz nepobitnu činjenicu - da je Hrvatska iznimno sigurna država, s niskom stopom kriminala (u odnosu na ostale države u Europskoj Uniji te svijetu).

No, unatoč UN kriterijima za dobar standard, život i sreću - opet se sreća rijetko osjeti u posljednje vrijeme među građanima Hrvatske. Stoga je futurologinja Sanela Dropulić, idejna začetnica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr, specijalizirana za futurologiju poduzetništvo i socijološke odnose, proučavala od siječnja 2021. do siječnja 2022 godine, uz ostalo i koliko su građani Hrvatske - sretni ljudi.

Istraživanje koje sam provela nedavno uz ostalo i na temu sreće, pokazalo je kako, jednako i među muškarcima i među ženama gotovo svih uzrasta prevladava pesimizam i manjak vjere u bolje sutra te u vlastite potencijale. No na poticaj u komunikaciji s optimističnim prizvukom dokazivanja da smo tvorci vlastite sreće, uz pozitivne misli i nerijetko djela, vrlo brzo građani Hrvatske obuhvaćeni u mom istraživanju bi budili u sebi osjećaj sreće, zadovoljstva i dobre volje što je dokazivalo da im nedostaje poticaja za zaokret prema većem samopouzdanju i prije svega vjeri u sebe, komentirala je Dropulić.

Izrazito negativno, u više od 74 posto slučajeva ispitanika, građani Hrvatske izražavali su se prema korupciji i nepoštenju, koji se čini se, osjete gotovo u svakoj pori hrvatskog društva. Najviše ih boli kada se nepoštenje i korupcija otkriju u najvišim krugovima političke uprave državom, od strane ljudi kojima su građani Hrvatske poklonili svoje povjerenje kroz nacionalne ili lokalne izbore. Ne vole i što na izborima bilo koje vrste najčešće biraju protiv nekoga, umjesto da imaju izbor birati za nekoga.

Građani Hrvatske izrazito su se pozitivno, više od 87 posto ispitanika, izražavali glede svoje ljubavi prema svojoj državi (po kriterijima ljepote, uspjeha u sportu, sigurnosti života, dostupnosti određenih dobara poput besplatnog školovanja), a dominantno im se sviđaju i izaziva osjećaj sreće - Jadran kao i hrvatska gastronomija (mlada janjetina s ražnja, teletina ispod peke, sarma, kulen, pršut, dalmatinska riba, fuži s tartufima, salenjaci, štrukle, kremšnite...)