Što učiniti kad vas stres natjera na zamišljanje najgorih ishoda
Nije poznato je li to generična osobina ili je nastala kao posljedica naučenih reakcija.
Zašto su neki ljudi skloni zamišljanju samo najcrnjih ishoda?
Često je to jedna od karakteristika anksioznih osoba, no nije poznato je li to generična osobina ili je nastala kao posljedica naučenih reakcija. Visoke razine anksioznosti uvijek su neugodne pa često tražimo načine kako ih što prije i što efikasnije ublažiti. Osobe sklone zamišljanju najnegativnijih ishoda uvijek će tako reagirati kako bi se poštedili moguće patnje ili povrijeđenosti - ako odmah pretpostave najlošiji rezultat, moguće ih neugodnosti neće iznenaditi.
Ako logički pogledamo, to nije loša strategija. No kad stres postane prevelik, pojedinci počnu pokazivati vanjske znakove nemira: provjeravanje ima li itko drugi isti taj problem, pretraživanje interneta o simptoma u potrazi za mogućim bolestima, obraćanje za pomoć profesionalcima za bolest koja uopće ne postoji...Jednom kad im se objasni da su zdravi, napetost popusti, a oni to podsvjesno shvaćaju kao "nagradu" za trud koji su uložili u potragu.
Kad sljedeći puta iskrsne sličan problem, znat će kako mu pristupiti. Najprije će zamisliti najgori ishod, a onda će koristiti stečeno znanje kako bi se opet bacili u potragu - sve kako bi opet došli do "nagrade".
Najveći problem u tom pristupu leži u tome da osoba traži olakšanje, a ne rješenje za problem koji ju navodi da se okreće zamišljanju loših rezultata. Na taj način ulaze u začarani krug iz kojega ne mogu pronaći izlaz.
Ali što možete napraviti kako biste postigli promjenu u razmišljanju?
1. Prihvatite sebe
Anksioznost je energija pa zašto biste ju onda trošili na loša razmišljanja i očekivanja najgorega u sitaucijama koje ne možete kontrolirati? Iskoristite tu energiju da istražite načine na koje svoje misli možete usmjeriti na pozitivne rezultate i stvari koje vas usrećuju.
2. Preuzmite kontrolu
Odredite nekoliko minuta dnevno kada vam je dozvoljeno brinuti i zapišite na komad papira sve brige koje vas more. Nakon toga napišite zašto vas te stvari brinu pa odredite jesu li vaši razlozi logični. Nakon toga, spremite papir i aktivno usmjerite pažnju na nešto što vas čini sretnima, a svaki puta kada osjetite da vam se misli vraćaju na nervozu, prisilite se misli usmjeriti na pozitivne stvari. S vremenom ćete naučiti kako automatski pažnju obraćati samo na ono pozitivno, isto kao što ste dosad to činili s onim negativnim.
3. Koristite metodu "najboljeg prijatelja"
Zapitajte se što biste savjetovali najboljem prijatelju da ima problem koji vas muči pa nastavite u skladu s time.
4. Naučite se umiriti
Kad god osjećate da ste pod stresom, dozvolite si tako se osjećati - no odredite za to samo nekoliko minuta, da stres izbacite iz sustava. Nakon toga iskoristite neku od tehnika umirivanja (duboko disanje, meditacija...) koje kod vas najbolje funkcioniraju. Ako ih još niste pronašli - to je ono što najprije trebate učiniti. Većina naših briga je utemeljena na lažnim strahovima, a njih sami moramo znati pobijediti - na način da ih racionaliziramo.
Novi komentar