Što se zapravo krije iza luksuznih klubova

U Njemačkoj se otvorio 1000. Rotary  Club. Njegova tajanstvena aureola jednostavno je neodoljiva. Oni koji mu ne pripadaju čeznu za članstvom i privilegijama koje ovaj klub osigurava, dok oni koji imaju člansku iskaznicu uživaju veliki ugled u društvenim krugovima.

Unatoč desetljećima postojanja ekskluzivne klubove nije prekrio veo prašine te ni u kojem pogledu nisu izgubili svoj šarm. Kritičari im rado pripisuju manjak ekskluzivnosti i "mlade krvi", no klubovi kao što je Rotary ili Lions Club postaju sve popularniji.

Rotary Club

Nedavno je tako i Stuttgart dobio svoj Rotary Club. Organizacija u Njemačkoj trenutno broji 51.148 članova, a sudeći prema dosadašnjim trendovima očekuje se kontinuirani porast ove brojke. Postoji razlika između Rotary Cluba i Rotary International Clubova, gdje se koristi njemački i engleski jezik, budući da je većina članova stranog podrijetla.

U cijelom svijetu više od 1.2 milijuna ljudi učlanjeno je u 33.000 „Rotaryija". Riječ je uglavnom o direktorima ili vodećim osobama u firmama, no klub nije pretjerano izbirljiv po pitanju profesionalne orijentacije. „Ne oslanjamo se isključivo na akademičare", naglasila je  Susanne Büttner, glasnogovornica „Rotaryija" za Njemačku te nadodala da njen klub pokušava postići svojevrsnu poslovnu ravnotežu. Tako se u pravilu iz svake djelatnosti bira jedan predstavnik.

Proces postajanja članom nešto je kompliciraniji. Ovom klubu ne može se samoinicijativno pristupiti. Samo etablirani članovi mogu predložiti kandidate za pristupanje. Potom slijedi određeni postupak kojeg vodi odbor za primanje novih članova. Tek nakon što se odbor pozitivno izjasni o određenom kandidatu, osoba ima pravo pristupanja. Novčani doprinos pri samom pristupanju klubu nije nužan, no godišnje su članovi obvezni plaćati članarinu, čiji iznos klubovi samostalno određuju.

Od 1989. vrata ovog kluba otvorena su i za žensku populaciju. Ovu privilegiju trebalo je i sudski izboriti, no u međuvremenu je svaki šesti član žena.

Pod parolom „Service Above Self" ( Usluga ispred svega) Rotary se posvetio humanitarnom radu. Glavni projekt kluba je borba protiv dječje paralize. No članovi su i volonterski angažirani za mir, poboljšanje međunarodnih odnosa te poticanje mladih. Primjerice, svake godine 800 studenata primi stipendiju ovog kluba za jedan semestar u inozemstvu.

No unatoč  brojnim humanitarnim akcijama s ovakvim klubovima uglavnom se pojavljuju poprilično negativne asocijacije. Prevladava dojam zatvorenog, samog sebi dovoljnog, elitističkog društva. „Klub se uglavnom povezuje s grupama koje u prvi plan stavljaju praćenje i ostvarenje vlastitih interesa. Susanne Büttner odlučno negira ovakve komentare.

Članovi Rotaryija sastaju  se jednom tjedno u svom klubu, koji se većinom nalazi u hotelima ili luksuznim odmaralištima. Na tjednim sastancima članovi slušaju predavanja o aktualnim temama ili pak o određenim poslovnim temama kojima se bavi ostatak kluba. Postoji obaveza pohađanja sastanaka, tako da članovi trebaju sudjelovati na najmanje polovici klupskih druženja.

Lions Club

Loins Club je također humanitarni elitni „uslužni klub", čiji je moto „mi služimo". Jedan od najvećih projekata ovog kluba je pomoć slijepima. Lions Club ima 1.4 milijuna članova, a u Düsseldorfu 1951. osnovana je prva njemačka verzija. Trenutno se Njemačka ponosi s 49.892 člana okupljena u ukupno 1484 klubova.

Novi članovi primaju se putem preporuke. No zainteresirani se uvijek mogu obratiti najbližem klubu. Nakon toga slijedi jedna vrsta upoznavanja, a potom članovi kluba odlučuju o prihvaćanju ili odbijanju „novaka". Odluka pak mora biti jednoglasna. Cilj je ipak održati klub što manjim i osobnijim da se u cijelom konceptu ne bi izgubio pojedinac. Ako broj članova prebrzo raste, savjetuje se cijepanje jednog kluba u dva.

Članovi  su na godišnjoj razini obavezni plaćati određenu svotu novca. Uz tu članarinu odvajaju dodatni novac za klub, ovisno o vlastitim mogućnostima. Ta sredstva koriste se za provedbu socijalnih projekata. Članovi se sastaju otprilike jednom mjesečno, što je i za najzaposlenije „lavove" izvedivo. I Rotary i Lion Club održavaju svoje sastanke u određenim elitnim kafićima ili hotelima. Na dnevnom redu su tada predavanja određenih stručnjaka ili pak planiranje zajedničkih putovanja.

„Uzajamno potpomaganje, odnosno korištenje klupskih veza za ostvarivanje osobne koristi potpuna je besmislica", komantira Stolternberg, glasnogovornik „Lionsa" za Njemačku. „Lionovi članovi su poslovno vrlo uspješni ljudi i takvo što im ne treba. Prijateljstvo i humanitarni angažman prioriteti su ovog kluba", tvrdi Stolternberg.

Soho Hause

Potpuni novitet u svijetu luksuznih klubova predstavlja berlinski „Soho House". Inspirirani engleskih primjerom starih privatnih klubova ovdje se okupljaju kreativci, umjetnici i glazbenici te uživaju u ležernoj atmosferi te pogledu na svoj grad. Klub se nalazi u centru Berlina u nekadašnjem sjedištu stranke SED u bivšem DDR-u.

Na svojih osam katova Soho House nudi svojim članovima mnoge aktivnosti, tako se ovdje može plivati, trenirati razne sportske discipline, jesti, gledati filmove ili pak družiti s ostalim članovima. Soho ima svoje klubove u Londonu, New Yorku i Hollywoodu.

Postupak primanja „prinove" ne razlikuje se bitno od postupka ostalih elitnih klubova. Tko želi biti primljen mora se prijaviti, a preporuke dvojice članova trebale bi uvjeriti ostatak kluba. Formira se 40-člani odbor koji tijekom tri mjeseca odlučuje kome će odobriti, a kome odbiti pristup klubu.

Prilikom otvaranja Sohoa građani su bili izrazito skeptični. Smatrali su da ovakav tip kluba u Berlinu nema budućnosti. No već je prve godine Soho razuvjerio skeptike te sakupio 2.000 članova. Kriza se u ovim krugovima ne osjeća. Svaki „Sohoovac" godišnje članstvo plaća najmanje 900 eura, a interes stalno raste.