Stanovništvo sprema novac na knjižicu

Svjetski dan štednje, 31. listopada, hrvatski građani i ove godine dočekuju s rekordnim iznosom depozita u bankama - krajem rujna ove godine ukupni su depoziti stanovništva u bankama iznosili 136,7 milijardi kuna, što je 23,3 milijarde kuna, ili 20,5 posto više nego u isto vrijeme lani.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, najveći dio ukupnih depozita, gotovo 74 posto, odnosi na oročenu štednju na kojoj su hrvatski građani krajem rujna imali nešto više od 100,7 milijardi kuna.

Na neoročenoj štednji građani su imali oko 19,7 milijardi kuna, a depoziti na žiro i tekućim računima iznosili su 16,3 milijarde kuna.

Rast štednje na godišnjoj se razini bilježi u sva tri segmenta, a najveći je upravo kod oročenih depozita - u odnosu na rujan prošle godine oročena štednja građana porasla je za 20,7 milijardi kuna, ili za 25,9 posto.

Iznos depozita na žiroračunima i tekućim računima građana porasla je za 16,8 posto, ili za 2,3 milijarde kuna, a najmanje je, za nešto više od 200 milijuna, ili za oko jedan posto porastao iznos štednih depozita.

Hrvatskim građanima i nadalje je najprivlačnija devizna štednja - u stranim valutama krajem rujna imali su ukupno 95,6 milijardi kuna, što je gotovo 70 posto njihovih ukupnih depozita u bankama.

Devizni depoziti dominiraju u neoročenoj štednji gdje je od 19,7 milijardi kuna čak 16,9 milijardi kuna u stranim valutama, te u oročenoj štednji gdje je oko 78 posto depozita, ili protuvrijednost 78,7 milijardi kuna u stranim valutama.

90 posto štednje je osigurano 

Prema izjavama hrvatskih dužnosnika više od 90 posto štednje hrvatskih građana je osigurano, s obzirom da je nedavno povećan iznos osiguranih štednih uloga na 400 tisuća kuna.

Naime, kako bi osnažila povjerenje štediša u bankarski sustav Vlada je predložila, a Hrvatski sabor sredinom listopada i prihvatio zakonske izmjene kojim je iznos osiguranih štednih uloga povećan s dotadašnjih 100 na 400 tisuća kuna.

To je još jedna poruka građanima da Hrvatska ima stabilan bankarski sustav, da su Vlada kroz fiskalnu i HNB kroz monetarnu politiku stvorili su preduvjete da država može reagirati na svaku krizu, istaknuli su i tada hrvatski dužnosnici.

Banke, ali i štedionice 

Štednja se još uvijek ponajviše vezuje uz banke, ali građani štede i u stambenim štedionicama, štede i putem ulaganja u osiguravajuća društva, ulažu u investicijske fondove, štede u mirovinskim društvima, itd.

Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat.

Zaključili su tada da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva, a 350 delegata iz 27 zemalja, koji su tada predstavljali oko stotinu milijuna štediša, ustanovilo je i Svjetski dan štednje s ciljem populariziranja štednje širom svjeta. (hina/metro-portal)

Svjetski dan štednje banke u Hrvatskoj, kao uobičajeno i banke u svijetu, uglavnom obilježavaju različitim donacijama i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje, poput donacija raznim humanitarnim udrugama i institucijama, bolnicama, poljanjanja štednih kasica i sl.