Sportska pića bolja od vode? Ne baš

Jesu li umjetna pića namijenjena sportašima zaista bolja od vode? Proizvođači tih istih pića nas uvjeravaju u to što je logično samo po sebi, ali najbolje je da na temelju činjenica zaključak donesete sami. Coca-Cola Company, PepsiCo i drugi koji u svojem asortimanu pića imaju i ona s etiketom 'sportsko' (Coca-Cola ima Powerade, PepsiCo Gatorade čisto za primjer) prošle su godine ukupno utrošili oko sedam milijardi dolara na uvjeravanje i promoviranje ideje kako baš njihovi napitci gase žeđ i optimiziraju sportske izvedbe.

Međutim, ako vi niste profesionalni sportaš ili amater s vrlo aktivnim sportskim životom, voda je za vas i dalje najbolja opcija. Zanimljivo je da sportska pića ciljaju i na opću populaciju. Ono što vi trebate znati je da ta pića, koja u prosjeku imaju 150 kalorija i 40-ak grama šećera, uopće ne donose nikakvu zdravstvenu korist ljudima koji vode sjedeći način života ili umjereno vježbaju - a svakako im daju nepotrebne količine šećera, natrija, umjetnih aroma i konzervansa.

Drugim riječima, za gašenje žeđi najgora je opcija piti pića s dodatkom šećera.

Djeci nemojte davati sportska pića

Kad su u pitanju djeca, stvar je još ozbiljnija. Prema izvješću američke Pedijatrijske akademije objavljenom prije nekoliko dana, najpametnije je djeci ne davati sportska pića bez obzira bavila se ona sportom ili ne. U izvješću se navodi kako ta pića postaju sve popularnija nauštrb zdravih varijanti (voda i niskomasno mlijeko) i na taj način doprinose širenju epidemije pretilosti, ali i uništavanju zubne cakline zbog kiselosti i limunske kiseline.

Nadalje, djeca često uopće ne razlikuju sportska od energetskih pića. Energetska pića su uvijek predmet kontroverzi. Ona sadrže visok udjel kofeina i taurina kao i aminokiselina i biljnih ekstrakata koji u određenim kombinacijama imaju upitne koristi; pa čak mogu biti i opasni po zdravlje. Djeca nikada ne bi smjela konzumirati energetska pića.

Kod ozbiljnih sportaša i profesionalaca stvar je malo drugačija. Sportska pića uglavnom kombiniraju vodu, ugljikohidrate u obliku saharoze ili visokofruktoznog kukuruznog sirupa i elektrolite poput natrija, kalija i magnezija. Sportaši koji se bave teškom tjelesnom aktivnošću najmanje sat vremena, naročito tijekom vrućina, mogu doživjeti određena poboljšanja u smislu sportske izvedbe i izdržljivosti nakon konzumacije sportskog pića. Ugljikohidrati sprječavaju naglo zamaranje jer podižu razinu šećera u krvi i nadopunjuju sadržaj glikogena u mišićima. Elektroliti nose električne impulse kroz tkiva organizma i važni su za održavanje pravilnih razina tekućina u tijelu i normalno funkcioniranje mišića. Prosječna osoba tijekom dana kroz normalnu prehranu unese dovoljnu količinu elektrolita, ali znatan dio njih može se izgubiti preko znojenja.

Koje su nam alternative?

Da se razumijemo, voda je uvijek najbolji izbor ako ste žedni i umjereno vježbate ili se bavite sportom. Ako želite malo dodatnih aroma, odaberite jednu od prirodnih alternativa koje su zdrave i prije svega ukusne.

Biljni ledeni čaj. Potrebno je samo izbjegavati bilje i kofein koji imaju diuretski učinak. Menta je, na primjer idealna opcija kao i verbena jer ih nije potrebno dodatno zaslađivati.

Niskomasno mlijeko. Mlijeko s najviše 1 posto mliječne masnoće sadrži idealnu kombinaciju proteina i ugljikohidrata koji su potrebni mišićima nakon napornog rada.

Kokosova voda. Sok iz kokosa pun je kalija, antioksidansa i drugih minerala, a ujedno je osvježavajuće nemasno piće. Sadrži polovicu količine kalorija koju sadrže sportska pića.

Voće. Voće je idealno za obnavljanje mišića nakon vježbanja. Dva do tri komada jabuke ili naranči, šaka suhog voća lako će nadomjestiti glikogen. Lubenica, dinja, breskve i šljive idealni su za hidrataciju jer sadrže puno vode, a ujedno su puni prirodnog šećera koji daje energiju. Banane su pune kalija, ključnog elektrolita, i dobar su izvor ugljikohidrata.