Snažni potresi gotovo da i ne utječu na Zemljin prirodni ritam

Potres magnitude 7,2 po Richteru koji je nedavno pogodio sjeverni dio Meksika i dijelove južne Kalifornije gotovo da je zanemariv događaj uzmu li se u obzir one sirove sile koje oblikuju planet Zemlju. U geološkom smislu postoje značajniji događaji, poput dolazaka i prolazaka ledenih doba, neravnoteža u rotaciji planeta, itd. Pa čak i zastrašujućih 8,8 po Richteru koji su uzdrmali Čile u veljači (a za koje se vjeruje da su pomaknuli Zemljinu os i skratili dan) potpuno su beznačajni za Zemlju u dugoročnom smislu. Prema riječima Richarda Grossa, geofizičara iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja iz Pasadene, znanstvenici imaju poteškoća prilikom određivanja i izračunavanja učinaka čak i jačih potresa po Zemlju.

Gross kaže da su ovako snažni potresi zaista katastrofični događaji, ali dodaje da je ono što remeti rotaciju planeta ustvari masovno pomicanje oceana i atmosfere. Ti događaji su puno značajniji od samih potresa, rekao je Gross za LiveScience. Zemlja se okreće oko osi sjever-jug brzinom od 1,604 kilometra na sat, no njena masa se balansira oko osi koja odstupa od osi sjever-jug za deset metara.

Ogromni potresi bi možda mogli poremetiti rotaciju tako što bi pomicali masu vertikalno. Potres u Čileu i onaj na sumatri iz 2004. imali su takav učinak. Gross je izračunao da je Zemljina os pomjerena za osam centimetara i da je dan skraćen za 1,26 mikrosekundi. Spomenuo je Gross i vulkane. Njihovo djelovanje je previše lokalizirano i ne podrazumijeva preveliko pomicanje mase. Ali duljina dana se mijenja sasvim prirodno za jednu milisekundu svake godine i to zahvaljujući sezonskim promjenama u oceanskim i atmosferskim strujama.

Ipak, pomicanje mase uzrokovano potresima zasad nije malo nikakvog relevantnog utjecaja na os sjever-jug oko koje se Zemlja okreće. To bi mogao poremetiti samo vanjski utjecaj, dakle udar ogromnog asteroida, na primjer, kaže Gross.

Nadalje, tijekom ledenoga doba, stvaranje ledenjaka moglo bi promijeniti raspored mase planeta i njegova oblika. Topljenjem leda ista je stvar. Usto, tu je još i Mjesečevo gravitacijsko djelovanje. Dvostruko dnevno djelovanje plime i oseke također ima utjecaja na izvijanje Zemljine kore (oko 20 centimetara svaki dan). Stoga su posljedice čileanskog i ostalih potresa više stvar kalkulacija, a ne izravna znanstvena činjenica.