Slovenske basne o granici za internu upotrebu

Granice među republikama bivše SFRJ za razliku od vanjskih granica te bivše države prema susjednim državama nisu bile određene valjanim međunarodnim ugovorima i zato se ne mogu mijenjati bez dogovora, a u osnovi su bilateralno pitanje, odgovor je slovenske vlade predsjedniku Slovenske nacionalone stranke Zmagu Jelinčiču.

"Raspadom SFRJ nastale su države granice kojih se određuju međusobnim (bilateralnim) sporazumima. Na taj su način savoju državnost dobili i Slovenija i Hrvatska. Po pravilima međunarodnog prava, raspad države i nastanak novih država ne mogu utjecati na tok već dogovorenih graničnih crta s državama u njezinu susjedstvu. Zato je Slovenija svoje granice s Italijom, Austrijom i Mađarskom naslijedila po međunarodnom pravu", navela je slovenska vlada u odgovoru Jelinčiču.

On je pitao vladu može li se održati međunarodna konferencija o raspodjeli nekad zajedničkog jugoslavenskog mora i treba li održati mirovnu konferenciju na kojoj bi se utvrdile, kako je naveo, "pravične" granice među bivšim republikama.

Po priopćenju ureda slovenske vlade za odnose s javnošću, objavljenu nakon redovite vladine sjednice, vlada je Jelinčiču objasnila da Slovenija ima pravno uređenu granicu s Austrijom, Italijom i Mađarskom, a Hrvatska samo s Madžarskom.

Slovenska vlada smatra da međurepubličke granice nisu bile određene valjanim međunarodnim ugovorima, nego su raspadom Jugoslavije i nastankom novih država postale njihovim vanjskim granicama po načelu status quo i zadržavanja postojećega teritorijalnog stanja.

Te se granice tek trebaju međunarodno potvrditi međusobnim bilateralnim međunarodnim sporazumima, mora se uzeti u obzir status quo pri proglašenju nezavisnosti, a ne mogu se mijenjati bez pristanka obiju strana, tumači slovenska vlada u odgovoru na Jelinčičev upit. Slovenska se vlada pritom poziva i na mišljenje Badinterove komisije iz vremena nastanka novih država.

"Slovenska je vlada svjesna da Hrvatska ima otvorena granična pitanja sa svim susjednim državama osim s Mađarskom, a to je važan aspekt regionalne stabilnosti, odnosno nestabilnosti. Na tu činjenicu slovenska vlada i sama upozorava na svim razinama. Značenje konačnog rješenja otvorenih graničnih pitanja Hrvatske sa susjednim državama istaknuto je i u pristupnim pregovorima Hrvatske i Europske unije, kako u pregovaračkom okviru tako i u pristupnom partnerstvu. Aktivnost Hrvatske u rješavanju tih pitanja prati i Europska komisija u svojim godišnjim izvješćima o napretku Hrvatske", navodi slovenska vlada u svom odgovoru Jelinčiču.

U odgovoru se dodaje da je Rehnova inicijativa o rješavanju graničnih pitanja zadnjih mjeseci upućivala na mogućnost mogućeg rješenja.

"U okviru procesa rješavanja graničnog pitanja između Slovenije i Hrvatske uz posredništvo europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna zadnjih je mjeseci bio učinjen velik napredak. Slovenija smatra da je tako bio učinjen korak u pravom smjeru, te podupire nastavak pregovora o rješavanju graničnog pitanja uz posredništvo Europske komisije", glasi odgovor slovenske vlade na Jelinčičeva pitanja o granici.