« Svijet
objavljeno prije 9 mjeseci i 15 dana
POPLAVE

Slovenija traži pomoć EU-a i NATO-a

Nakon katastrofalnih poplava Sloveniji sada prijete i odroni tla. Ljubljana je u pomoć pozvala EU i NATO. I Austrija se bori s prirodnom katastrofom. Kakva je situacija u Hrvatskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj?

Loše stanje...
Loše stanje... (Arhiva)
Više o

Slovenija

,

poplave

,

pomoć

Slovenija se i dalje bori s posljedicama najteže prirodne katastrofe u svojoj povijesti od proglašenja neovisnosti 1991. Nakon obilnih kiša koncem prošlog tjedna još uvijek su pod vodom brojna područja u dolinama rijeka Save, Drave i Mure, javlja agencija STA. Samo u noći s nedjelje na ponedjeljak su slovenski vatrogasci bili aktivni u 57 akcija spašavanja, prije svega u okolici gradova Murska Sobota i Slovenj Gradec na sjeveru zemlje. U nedjelju (6.8.) nekoliko stotina osoba je evakuirano iz njihovih domova zbog opasnost od mogućih odrona.

Zbog velike kiše koja je pogodila Sloveniju proteklih dana vodostaj brojnih rijeka i potoka je naglo porastao, pa su poplavljena znatna područja u toj zemlji. Poplave, a nakon toga i odroni, prouzročili su veliku materijalnu štetu koju je premijer Robert Golob (za sada) procijenio na oko 500 milijuna eura. Prema pisanju slovenskih portala i navodima slovenskih vlasti, u međuvremenu je zabilježeno šest žrtava vodene stihije. Više sela je tijekom vikenda bilo evakuirano, prometnice i željezničke pruge su pod vodom, na Muri je pukao i jedan nasip.

500 milijuna eura štete u Sloveniji

Šef slovenske vlade je u međuvremenu u pomoć pozvao Europsku uniju i NATO. Ta vijest se jutros našla i na naslovnici njemačkih medija - tabloid Bild je tako objavio da Ljubljana od Sjevernoatlantskog saveza, između ostaloga, traži i slanje 200 vojnika NATO-a koji bi na licu mjesta pomogli u pružanju pomoći stanovništvu, akcijama spašavanja i drugim zadacima. Slovenija je preko EU-ovog mehanizma za pružanje pomoći u slučaju katastrofa od drugih članica Unije zatražila brzo slanje 30 bagera, 30 komada specijalne mehanizacije za reguliranje vodenog toka, odnosno slanje inženjerskih ekipa koje bi trebale upravljati tom opremom na poplavljenim područjima.

Na slovenskoj listi želja od EU-a i NATO-a nalazi se i 20 pontonskih mostova dužine i do 40 metara. Od NATO-a Slovenci očekuju i pet vojnih helikoptera veće nosivosti (od barem pet tona) za potrebe transporta. Za sada su najveće materijalne štete registrirane na prometnicama i energetskoj infrastrukturi, a oštećeno je ili uništeno nekoliko stotina stambenih objekata.

Pomaže i Njemačka

Pomoć Sloveniji stiže i iz Njemačke. U organizaciji Tehničke služba za pružanje pomoći u slučaju katastrofa (THW) upravo se organizira hitno slanje konvoja s ljudstvom i tehničkom opremom, potvrdila je u ponedjeljak glasnogovornica savezne vlade Christian Hoffmann u Berlinu. Koordinaciju je preuzeo THW Rosenheim iz Bavarske, a u operaciji će sudjelovati deset podružnica THW-a s područja Njemačke. Trošak njihovog angažmana iznosi oko 700 tisuća eura, a akciju financira Savezno ministarstvo vanjskih poslova. Ovisno o razvoju situacije na terenu, moguće je i slanje dodatne pomoći, rekla je glasnogovornica. Kako je priopćeno iz Ministarstva unutarnjih poslova SR Njemačke, već tijekom današnjeg dana na lice mjesta u pogođena područja u Sloveniji stiže prvi njemački tim koji je specijaliziran za akcije spašavanja. THW će u Sloveniju prebaciti vjerojatno i dva mobilna mosta, odnosno tešku mehanizaciju koju se koristi u ovakvim operacijama. Cilj operacije je pružanje brze pomoći, odnosno ponovno osposobljavanje infrastrukture u poplavljenim područjima. 

Velike poplave su proteklih dana najveće ljudske i materijalne štete prouzročile u Austriji i Sloveniji. I Hrvatska je pogođena vodenim stihijama, ali po navodima lokalnih medija problemi su tamo znatno manji nego u Sloveniji i Austriji. Situacija s vodostajima rijeka je po navodima nadležnih hrvatskih vlasti pod kontrolom, a sve službe su u pripravnosti. U Hrvatskoj su zabilježeni rekordni vodostaji rijeka Drave, Save i Mure. U nekim mjestima je proglašeno izvanredno stanje.

Prijete i odroni tla

Tijekom ponedjeljka se po navodima slovenske vladine agencije za okoliš Arso očekuje manja količina padalina nego proteklih dana. Vodostaj rijeke Mure kod Gornje Radgone na granici s Austrijom je počeo opadati u nedjelju navečer. Danas su s radom ponovno počele i dvije hidroelektrane na Savi koje su kratkoročno bile ugašene zbog visokog vodostaja. No, vlasti i dalje upozoravaju na opasnost od odrona u Sloveniji.

Slično je i na jugu Austrije, gdje su proteklih dana također zabilježene veće količine kiše u kratkom razdoblju. U St. Veitu na Ganu, sjevernije od Klagenfurta, sinoć je evakuirano deset osoba, zbog opasnost odrona za njihove kuće. Po navodima Kriznog stožera u Austriji, do jučer je u toj zemlji registrirano oko 80 većih odrona tla samo u Koruškoj. U susjednoj Štajerskoj ih je do nedjelju ujutro bilo zabilježeno čak 280. Stotine građane je zbog opasnosti od kretanja tla moralo napustiti svoje domove. 

Opskrba stanovništva iz helikoptera

Anton Preksavec, gradonačelnik slovenskog Dravograda kojeg su nakon poplava također pogodili i odroni tla, tijekom vikenda je rekao da se radi o „apokalipsi biblijskih razmjera". S obzirom na to da su brojna sela u Sloveniji zbog vodene mase i odrona bila doslovno odsječena od ostatka zemlje, spasilačke ekipe su tisuće žitelja s osnovnim potrepštinama opskrbljivale iz helikoptera.

Proteklih dana su zbog obilnih padalina narasli vodostaji rijeka u Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj. Meteorolozi su upozoravali na moguće poplave. Tijekom vikenda se situacija na terenu ipak smirila, iako je Slovački meteorološki institut (SMHU) objavio kako i dalje računa s „ekstremnim" količinama padalina te da i dalje treba biti na oprezu. U ponedjeljak je u jutarnjim satima u Češkoj zabilježen normalan vodostaj na Labi, Moldovi i rijeci Odri.

Piše: DW/agencije
08.08.2023. 08:31:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh