Ljeto, sunce, plaže i - požari

Crveno-žuti kanader na plavom nebu. Na hrvatskoj obali Jadrana šumski požari su sastavni dio ljeta kao i morski ježevi. Za sada je situacija u granicama normale, ali su zato Španjolska, Italija i Grčka teže pogođene. Slike turista s grčkog otoka Rodosa koji bježe od požara ili sa talijanskog otoka Sicilije gdje je vatra također izmakla kontroli, dospjele su na naslovnice europskih medija. Sada se postavlja pitanje hoće li Sredozemlje i dalje biti idealno mjesto za odmor.

Posebno je pogođena mediteranska regija

Znanstvenici su uvjereni da će ekstremne vremenske prilike poput toplotnih valova u budućnosti biti sve češće u Europi. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, regija oko Sredozemnog mora se posebno brzo zagrijava. Tlo žedno vode, u kombinaciji s užarenim suncem, najbolji su uvjeti za razbuktavanje požara.

Požari su 2022. godine uništili područje veličine Crne Gore

Ekstremne temperature su već́ izmjerene u Španjolskoj u travnju 2023., a za Grčku će srpanjski toplotni val vjerojatno biti najduži otkako se obavljaju mjerenja. U mnogim europskim zemljama požari su izbili ranije ove godine. Samo u Grčkoj u srpnju je izgorjelo više od 50.000 hektara zemlje, što odgovara površini skoro polovice Berlina. Španjolska je već dostigla ovaj rekord početkom travnja, prema podacima Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS).

Prošle godine u Europskoj uniji je u požarima uništeno oko 800.000 hektara površine, otprilike veličine Crne Gore. Troškovi: najmanje dvije milijarde eura, procijenio je početkom ove godine Janez Lenarčič, europski povjerenik za humanitarnu pomoć i zaštitu od kriza. Da bi spriječio još veće požare, EU je ove godine udvostručio svoje vatrogasne kapacitete iz zraka.

Gdje gori, pada BDP

Požari koje je teško kontrolirati i koji danima bjesne nemaju samo razorne posljedice za floru i faunu, već uništavaju osnove za život i uzrokuju ogromne gospodarske štete. "Gdje god dođe do požara, bruto domaći proizvod (BDP) pada. Podaci na tržištu rada za sektor turizma pokazuju da je manje ljudi zaposleno nakon požara", kaže Sarah Meier. Ona provodi istraživanja na Sveučilištu u Birminghamu o ekstremnim vremenskim prilikama i ekonomskom utjecaju požara.

Kratkoročno će EU pomoći zemljama pogođenima požarom. U Grčkoj se s plamenom borilo više od 500 vatrogasaca iz drugih zemalja, a EU je poslao devet dodatnih zrakoplova za gašenje požara. Sve ovo pokriva Mehanizam civilne zaštite EU-a. Sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije mogu se dobiti i za obnovu, ali to mora odobriti Europski parlament.

Turizam je za Grčku ono što je automobilska industrija za Njemačku; prihodi od turizma čine 20 posto ukupnih prihoda od gospodarstva. Slijede Španjolska s 12 i Italija s devet posto.

Agencija za rejting Moody's nedavno je u svom izvještaju upozorila da bi ekstremne temperature i šumski požari južnu Europu dugoročno mogli učiniti manje atraktivnom za putovanja. Predviđanja, zasnovana na klimatskim modelima, dolaze do zaključka da će primorske regije značajno izgubiti na značaju kao turističke destinacije zbog vrućine, dok bi sjevernije zemlje mogle postati privlačnije.

Je li južna Europa osjetljiva na klimatske promjene?

Čak i ako se vrućina, suša i požar mogu predvidjeti uz pomoć klimatskih modela, „turizam u mediteranskoj regiji neće propasti preko noći", kaže Harald Zeise, direktor Instituta za istraživanje turizma na Sveučilištu primijenjenih znanosti Harz u intervjuu za ZDF. On pretpostavlja da bi se vrijeme putovanja moglo promijeniti te da će Mediteran vjerojatnije u budućnosti biti cilj u proljeće ili na jesen.

„Šumske požare i druge ekstremne pojave ljudi vide kao pojedinačne regionalne događaje. Oni nisu prepreka, ljudi su zaboravni", rekao je u intervjuu za DW Petro Baritelli iz Istraživačkog centra za turizam Sveučilišta St. Gallen. Destinacije poput Dubaija i Las Vegasa također pokazuju da ekstremna vrućina ljude ne odvraća od putovanja na takva mjesta.

Inovativni pristupi suzbijanju požara

Johann Goldammer je direktor Globalnog centra za praćenje požara (GFMC) u Freiburgu. Kako bi se dugoročno obuzdali šumski požari on savjetuje inovativan pristup ruralnim područjima, ali i turizmu. „Zbog velike urbanizacije je ostalo previše zemlje neiskorišteno i ako klimatske promjene, praćene sušama i toplotnim valovima, to još dodatno potiču, onda je požar neizbježan." Dugoročno gledano, turizam mora postati umjereniji. Umjesto masovnog turizma mogli bi se uspostaviti koncepti u kojima putnici pomažu lokalnom stanovništvu, na primjer, u grčkim maslinicima ili u vinarstvu, smatra Goldammer.

Portugal je tako zabranio sadnju novih stabala eukaliptusa nakon razornih šumskih požara 2017. godine - šume eukaliptusa kada se jednom zapale gore do kraja. I stavio je fokus na prevenciju požara.

Kao dio svoje strategije pošumljavanja Europska komisija također financira projekte koji imaju za cilj edukaciju ljudi i koji povećavaju otpornost šuma i druge vegetacije na požar.