Slom uz najavu

Još se zapravo ništa nije dogodilo. Još su to "samo burze" na kojima se osjeća žestoki potres. Da, dobro, svake minute trgovanja vrijednosnicama se na čitavom svijetu milijarde dolara pretvaraju u ništavilo. Ali s obzirom na vrtoglave visine na kojima su se nalazili burzovni indeksi proteklih tjedana i mjeseci, ovaj pad sigurno nije nikakvo iznenađenje.

Naravno, ima gomila loših vijesti kojima usijano tržište vrijednosnicama treba odoljeti, prije svega iz Kine. Kad drugo po veličini nacionalno gospodarstvo u svijetu ima takve napade slabosti, onda ima razloga da svakog investitora oblije znoj. Ali to nije jedini razlog. Tu su i druge gospodarske sile u nastajanju koje također zabrinjavaju. Kao Rusija koja je oslabljena zapadnim sankcijama i domaćim problemima. Ili Brazil koji je, slično kao Rusija, ovisan o izvozu sirovina, ali kako su njihove cijene osjetno pale, tako je i on pao u recesiju.

Kamo s novcem?

Ali bi bilo previše jednostavno uzroke tražiti samo u poteškoćama tih zemalja. Jer sva ova eksplozija vrijednosti na burzama koja traje već sedmu godinu je na neki način subvencionirana politikom središnjih banaka. Američki Fed i Europska središnja banka još od sloma američke novčarske kuće Lehman Brothers pumpa bilijune eura i dolara na tržište novca dok kamate drži praktično na nuli.

Ali kamo da ide sav taj novac? On mora negdje biti uložen gdje će donositi dobit, prije svega ako mirovinska osiguranja i osiguravajuća društva žele ispuniti svoja obećanja o visini rendite.

Tako se onda ulaže u vrijednosnice svakakvih oblika i vjerojatnosti u dobit. Ali ovdje treba podsjetiti na upozorenje koje može pisati ispod svakog posla s vrijednosnicama: vrijednost dionica podliježe oscilacijama koje mogu sezati sve do potpunog gubitka. Uvijek treba čitati uputstva za uporabu!

Tu dolazi i drugi fenomen ovih divljih godina. Tvrtke koje opsjedaju investitori tek rijetko koriste svoju lijepu dobit kako bi proširile kapacitete i otvorile nove pogone, nego radije nagrađuju svoje dioničare izdašnim dividendama.

Nema pitanja kad sve (pre)dobro ide

Razlog je bio zabrinutost za konjunkturu. S vremenom se pokazalo kako je ta zabrinutost bila bez osnove i nakon toga je indeks brzo krenuo nebu pod oblake: narastao je za 4.000 bodova u samo pola godine. Tek kod novog rekorda na 12.390 bodova je konačno stao. Smiješno je da u takvim razdobljima nitko ne pita za razloge tih zbivanja. Ali kad ide nizbrdo, svi postaju živčani i žele znati zašto je to tako i kad će se odbiti od dna.Isto tako se ne može reći i da je to prvi slom proteklih godina. Mnogo je stručnjaka upozoravalo kako će ova poplava "jeftinog" novca na tržištu neminovno prouzročiti i veliku volatilnost, dakle oscilacije vrijednosti na tržištu kapitala. Sjetimo se samo prošle jeseni kad je njemački indeks DAX odjednom počeo propadati i pad je stao tek kod 8.400 bodova.

U takvim slučajevima pomaže pogledati gole brojke: izvozna velesila Njemačka svoju robu izvozi prije svega u Europu, samo sedam posto odlazi u Kinu. Može biti da ovi kineski problemi uzrokuju besane noći nekim njemačkim direktorima, osobito u automobilskom sektoru. Ali mnoge druge ne muče te brige.

Ispucani svi meci

Druga činjenica koja umiruje jest stanje gospodarstva Sjedinjenih Američkih Država koje je jasno u usponu. Povrh toga dolaze trenutno niske cijene sirovina kao što je nafta ili bakar: to u zemljama koje ih izvoze stvara nevolje, ali za zemlje koje ih uvoze je to Bogom dani konjunkturni program.

Sada mnogo toga ovisi o tome što će učiniti Američka središnja banka i njezina šefica Janet Yellen. Jer već i najava promjene u politici niskih kamata je izazvala užas u zemljama u razvoju. Investitori već duže vrijeme masovno povlače svoj novac iz tih zemalja zato jer se nadaju da će u SAD-u dobiti veće kamate. To jest začaran krug, ali jednog dana se mora završiti ta hitna pomoć koja se sastoji od poplave novca i nula posto kamata za kredite.

Ali problem će doista nastati ako se kriza u Kini doista proširi i s burzi prijeđe i u tamošnje pogone: to će onda pogoditi gospodarstvo čitavog svijeta. Zapadu već sada nedostaje instrumenata kojima bi se obranio od takve recesije: posljedice sloma Lehman Brothers i tako izazvane lavine se još uvijek osjećaju.