Slijepo crijevo ipak nije sasvim beskorisno

Slijepo crijevo je na glasu kao beskoristan organ. O njemu najčešće počinjemo razmišljati tek kad se upali nakon čega operacija često postaje neizbježna kako se sadržaj iz crijeva ne bi proširio po želucu. Pacijenti nakon operacije ne osjećaju nikakve veće posljedice i vjeruju da organ nikada nije obavljao neku korisnu funkciju u organizmu.

Za "loš imidž" slijepog crijeva odgovoran je Charles Darwin koji je u djelu "Podrijetlo vrsta" opisivao razvoj pojedinih vrsta prilagodbom na okolinu i prirodnom selekcijom. Darwin je napomenuo da su brojni organi s vremenom izgubili svoju primarnu funkciju te da se u tijelu danas nalaze samo kao ostaci iz prošlih vremena.

Uz mandule i trticu, Darwin je kao primjer naveo upravo slijepo crijevo koje potječe iz vremena kada su (pra)ljudi bili biljožderi. Slijepo crijevo je pritom uz pomoć mikroorganizama nedjeljive organske spojeve pretvaralo u hranjive tvari (konji i danas imaju vrlo izraženo slijepo crijevo).

Darwinove tvrdnje kasnije je potvrdio poznati njemački anatom Robert Wiedersheim koji je napravio popis 86 organa koji su tijekom evolucije postali beskorisni. Na vrhu se ponovno nalazilo slijepo crijevo. Današnja medicina se slaže s istraživačima 19. stoljeća da se tijelo sve manje sjeća funkcije zapostavljenih dijelova, ali naglašava da oni i dalje imaju vrlo važnu ulogu.

Naime, pojedini organi danas imaju ulogu svojevrsnog "plana B" i u stanju su preuzeti neke funkcije bolesnih organa. Slijepo crijevo sadrži mnogo stanica limfnog sustava koje tijelo koristi u borbi protiv bolesti te predstavlja "skrovište" korisnih bakterija (na primjer, ukoliko dođe do infekcija crijeva).

Osobe koje su ostale bez slijepog crijeva stoga imaju slabiji imunitet, a infekcije mogu često izazvati dodatne komplikacije. Sličnu funkciju imaju i mandule. Također, trtica se općenito smatra suvišnim ostatkom nekadašnjeg repa, iako ima važnu ulogu u uspravnom hodu čovjeka. Na trticu se oslanjaju različiti mišići pa bez nje čovjek ne bi mogao ispravno hodati ni sjediti.

"Medicina je brojne dijelove tijela proglasila suvišnima samo zato jer nije razumjela njihovu stvarnu ulogu", kaže Jeffrey Laitman, direktor anatomije i funkcionalne morfologije na "Mount Sinai School of Medicine" u New Yorku, i dodaje: "Ljudi govore da je moguće ukloniti neke organe bez smrtnih posljedica. Mislim da bi trebali biti vrlo oprezni s takvim izjavama. Sigurno na ovaj ili onaj način plaćamo cijenu promjene ili uklanjanja pojedinih dijelova tijela."