« Biznis
objavljeno prije 1 mjesec i 4 dana
PROBLEMI?

Sjeverni tok 2: što znače sankcije?

SAD je ponovo u prijeporu oko plinovoda Sjeverni tok 2 posegnuo za sankcijama. Što one znače i koji je njihov cilj?

Kako će se rasplesti situacija?
Kako će se rasplesti situacija? (Arhiva)
Više o

plin

,

plinovod

,

Sjeverni tok

Projektu plinovoda Sjeverni tok 2, malo prije nego što je trebao biti završen, prijeti odgađanje i zastoj. Sjedinjene Države uvele su sankcije tvrtkama uključenima u gradnju plinovoda. Kreatori zakona republikanac Ted Cruz i demokratkinja Jeanne Shaheen, su u priopćenju naveli da se radi o teškim i ciljanim sankcijama protiv tvrtki.

Američke sankcije usmjerene su prije svega protiv firmi iz Švicarske i Italije, čiji brodovi polažu cijevi na dno mora. "Talijanska tvrtka je već gotova s ​radovima", kaže Sascha Lohmann iz Zaklade za znanost i politiku. Švicarska kompanija Allseas sada je suočena s pitanjem može li nastaviti i privesti posao kraju. "Prijetnja sankcijama postoji - a Allseas također ima interese na američkom tržištu. Konkretno, ta tvrtka je aktivna u Meksičkom zaljevu", kaže Lohmann.

Napetosti oko Ukrajine

Za Michaela Harmsa, glavnog direktora Odbora za poslove s istokom udruženja Njemačko gospodarstvo (Deutsche Wirtschaft e.V.), američke sankcije predstavljaju prijetnju energetskoj sigurnosti Europe. "Sjeverni tok 2 važan je projekt ne samo za Njemačku i Rusiju nego i za Europu u cjelini", kaže on. Kompenzira nedostatke u isporukama uslijed smanjene proizvodnje plina u Europi i "kao prijelazna (povezujuća) tehnologija doprinosi boljem pozicioniranju  zemalja Europe s obzirom na klimatske izazove", objašnjava Harms. On smatra da će dugoročno američka industrija i potrošači osjetiti posljedice američkih sankcija.

Istovremeno, američke sankcije torpediraju pregovore s Ukrajinom oko transporta plina kroz ovu zemlju, smatra Harms. "Trenutno su u toku intenzivni razgovori Rusije i Ukrajine uz posredovanje Njemačke o produženju tranzita plina", objašnjava on. Sankcije su ozbiljno opterećenje za ove pregovore, "jer sada sve ovisi od konstruktivnog stava ruske strane". Kritičari projekta plinovoda Sjeverni tok 2 oduvijek su optuživali Rusiju i Njemačku da žele zaobići tranzit plina preko Ukrajine.

Sankcije imaju više od jednog cilja

Opći je dojam da se instrument sankcija koristi toliko često da gubi svoju svrhu. Samo ove godine Sjedinjene Američke Države uvele su ili produžile sankcije, između ostalog, Turskoj, Iranu, Sjevernoj Koreji, Venezueli, Hong Kongu, Siriji i Burmi.  Start-up poduzeća su već razvila novi poslovni model.  Sa softverom koji se uvijek ažurira upozoravaju njemačke firme srednje veličine na stupanje na snagu novih sankcija ili ih obavještavaju o isteku starih.

Do sada su sankcije protiv politike aparthejda u Južnoafričkoj Republici bile odličan primjer onoga što se njima može postići. Ujedinjeni narodi osudili su politiku aparthejda u toj državi već 1950-ih. U 1970-im se pritisak na tu zemlju povećao. Mnoge su zemlje bojkotirale bilo koji oblik kulturne razmjene s Južnoafričkom  Republikom ili nisu dozvolile njezinim građanima da putuju u njih. Južnoafričko gospodarstvo sve je više patilo zbog trgovinskih sankcija koje su u 1980-ima uvele Europa i Sjedinjene Države. No na kraju za znanstvenike ipak nije posve sigurno jesu li baš sankcije dovele do ukidanja aparthejda.Ali što donose sankcije? Cilj sankcija nije samo promjena ponašanja, kaže Lohmann: „Promatrači rado gledaju na učinke sankcija u zemlji koja je njima pogođena, ali ponašanje ruske vlade nije se promijenilo - dakle, sankcije su beskorisne." Stvari nisu baš tako jednostavne, upozorava Lohman. "Sa sankcijama se provodi čitav niz ciljeva. Njima se odvraća i sprječava treća strana da posluje s određenom zemljom. Upućuju se i poruke njihovom vlastitom biračkom tijelu: Ja djelujem, poduzimam nešto ili branim naše vrijednosti," kaže stručnjak Lohmann.

Piše: Notker Oberhäuser/DW
15.12.2019. 08:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh