Šećer ubija na razne načine

Čokolada, keksi, kolači - to je privlačno, ali nije zdravo. Previše šećera šteti našem zdravlju, to je odavno poznato. Isto tako je poznato da ono što jedemo ostavlja traga u našim probavnim organima i utječe na mikrobe koji žive u našim crijevima.

Sad su znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku u stručnom časopisu Cell objavili jednu studiju koja pokazuje kakav utjecaj šećer ima na mikrobiotu miševa - s posljedicama i za imunosni sustav.

Dobre bakterije, loše bakterije

U crijevima žive bakterije koje su odgovorne za povećanje broja određenih imunosnih stanica, takozvanih Th17-stanica. Znanstvenici su uočili da te imunosne stanice reguliraju primanje masti u crijevima miševa.

Osim toga su znanstvenici utvrdili da hrana osobito bogata šećerom potiče razmnožavanje nekih vrsta bakterija, a da one uništavaju mikrobiotu koja jača imunosni sustav. Posljedica je bila da je više masti dospijevalo u organizam miševa. Životinje nisu postale samo pretile nego su se i razboljele.

„Kako šećer utječe na ljudska crijeva još nije dovoljno poznato", kaže Christian Sina, direktor instituta za medicinu prehrane Sveučilišta u Lübecku. Studija na miševima ima puno, ali o djelovanju šećera na mikrobiotu crijeva čovjeka malo se zna. Ipak se zna da je previše šećera nezdravo.

Presudna je količina

No tko u trenutku slabosti pojede sve slatkiše koje ima u kući i uz čokoladu i limunadu provede dan na kauču neće se odmah razboljeti.

Christian Sina zato ne želi potpuni prestanak korištenja šećera. „Malo šećera kojim ćete dodatno zasladiti kavu nije problem", kaže on. Samo što to rijetko ostane kod „malo".

Svjetska zdravstvena organizacija WHO savjetuje da se konzumacija šećera ograniči na oko 25 grama dnevno. To bi još uvijek bilo šest malih žličica. Ali, istraživanje koje je proveo američki Center of Disease Control and Prevention (CDC) 2017. i 2018. godine pokazalo je da Amerikanci prosječno troše 17 žličica šećera dnevno.

Industrijska hrana ima puno šećera

Problem nije samo u kolačima, keksima i čokoladi. Količina konzumiranog šećera osjetno se povećava zbog „skrivenog šećera", jer industrijski proizvedena hrana sadrži puno šećera. Tko uzima gotova jela taj će vrlo brzo prekoračiti prihvatljivu količinu šećera.

Tako brzo nastaje začarani krug: s industrijskom hranom brzo naraste količina šećera u krvi, ali ona brzo i padne. Niska razina šećera u krvi pojačava apetit za slatkišima.

Uz pretilost su i bolesti krvožilnog sustava posljedica previsoke razine šećera i masti u krvi. Tako nastaju infarkti, moždani udari i dijabetes tip 2.

Nema dobre alternative

Med, sok od agave ili umjetni zaslađivači kao saharin imaju određene prednosti, kaže Sina. „Ali, ti proizvodi nisu neproblematični kao alternativa rafiniranom šećeru." Med i sok agave sadrže puno glukoze, dakle šećera.

Ako se studija provedena na miševima jednog dana potvrdi i na ljudima, Svjetska zdravstvena organizacija i stručnjaci za prehranu će morati nanovo vrednovati konzumaciju šećera.

Ali, i dosadašnji podaci jasno pokazuju: dobro je jesti manje slatkog. „Moramo se osloboditi osjećaja da je slatko dobro za nas", kaže stručnjak za prehranu Sina. Barem ne jesti ga svakoga dana i u velikim količinama.