Sajam stipendija u NSK

Petu godinu zaredom danas se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava jednodnevni Sajam stipendija na kojemu je predstavljeno 70 programa unutar kojih je dostupno više od 4000 stipendija i drugih oblika financijske potpore hrvatskim građanima za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu.

Sajam organizira Institut za razvoj obrazovanja (IRO) u svrhu popularizacije i promicanja uloge stipendija u povećanju pristupa visokom obrazovanju.

Na ovogodišnjem sajmu sudjeluje 40 uglednih hrvatskih i inozemnih institucija, među kojima su hrvatska i strana visoka učilišta, državne institucije, veleposlanstva i strani kulturni centri, tvrtke i neprofitne organizacije. Očekuje se više od 6000 posjetitelja.

Od 4000 stipendija koje se nude studentima njih oko 800 je za studij u inozemstvu, a ostatak za studij u Hrvatskoj.

Na sajmu je najveća pozornost posvećena potrebi ukidanja oporezivanja stipendija te povećanju mobilnosti hrvatskih studenata, kao jednom od zahtjeva europskih programa u visokom obrazovanju. Na oporezivanje stipendija kao jednu od glavnih prepreka razvoju društva znanja upozorio je na otvorenju Sajma predsjednik IRO-a Ninoslav Šćukanac.

"Za isplatu jedne stipendije za diplomski ili poslijediplomski studij treba izdvojiti još toliki iznos da bi se pokrili troškovi poreza, prireza i doprinosa", istaknuo je.

To se odnosi na sve stipendije koje se uplaćuju pravne ili fizičke osobe, izuzete su samo stipendije iz državnog proračuna. Riječ je o krajnjoj destimulaciji stipendiranja, stoga su, rekao je Šćukanac, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Rektorskom zboru i nadležnom ministarstvu financija poslali zahtjev da se to pitanje čim prije riješi.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa godišnje izdvaja oko 500 milijuna kuna za studentski standard - subvencioniranje prehrane, smještaja i stipendije, kojih se godišnje dodijeli oko 10.000, rekao je državni tajnik Dražen Vikić Topić.

Povećat će se mobilnost studenata, budući da od iduće godine postajemo članica Erasmusa, najvećeg i najznačajnijeg programa Europske unije za razmjenu studenata, nastavnika i administrativnog osoblja.

U sklopu bolonjskog procesa predviđa se da do 2020. oko 20 posto studenata u svakoj zemlji EU-a dio studija provede na stranim sveučilištima, zaključio je Vikić Topić. Po procjenama Ministarstva, sada je tek oko 0,3 posto hrvatskih studenata uključeno u programe razmjene.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač ocijenio je da je sajam važan događaj za cijelo hrvatsko gospodarstvo jer svaka nacionalna ekonomija ovisi o kvaliteti ljudskih resursa.

Prorektorica za međunarodnu suradnju zagrebačkog sveučilišta Ksenija Turković upozorila je na potrebu učinkovitog kreditiranja studenata, kako bi se povećala pristupačnost studiranja.

Prvi put u sklopu sajma organiziran je i okrugli stol, na kojem su stručnjaci ove godine govorili o "Povećanju akademske mobilnosti u Hrvatskoj". (hina/metro-portal)