SAD 2010. ima 310 milijuna stanovnika
Američki Statistički ured u objavit će prve rezultate ovogodišnjeg popisa stanovništva koji bi prema najavama u tisku trebali pokazati da SAD ima do 310 milijuna stanovnika
Očekuje da će popis pokazati najsporiji prirast stanovništva od Velike depresije 1930. U utorak će biti objavljeni podaci o broju stanovnika po državama i ukupno, a podaci o rasi i etničkoj pripadnosti, sastavu kućanstava i ostale informacije iz popisnog upitnika, bit će objavljeni kasnije.
Popisni upitnik za 2010. imao je samo 10 pitanja, najmanje u povijesti SAD-a, a istraživanjem je obuhvaćeno 134 milijuna kućanstava, poštom ili posjetom oko dva milijuna popisivača. Oko 74 posto kućanstava vratilo je ispunjene upitnike, što se podudara s popisom iz 2000., objavio je Statistički ured.
Zahvaljujući Istraživanju američkih zajednica, detaljnom demografskom pregledu koje se provodi jednom godišnje, i procjenama broja stanovnika koje radi Statistički ured, od popisa 2010. ne očekuje se puno iznenađenja. U 2009. je Statistički ured procijenio da SAD ima 307 milijuna stanovnika.
Jeff Passel, demograf Hispanoameričkog centra Pew, izjavio je da očekuje rast nacionalne populacije za oko 10 posto, na 309 milijuna ili 310 milijuna stanovnika. To je o ista stopa rasta kao i 1980-ih, koje su započele s recesijom, kao što ovo desetljeće s njome završava. To bi bio uočljivi pad u odnosu na 1990-te, kada je populacija porasla za 13,2 posto.
Jeff Passel i William Frey, demograf Brookings instituta, predviđaju da će novi popis stanovništva, među ostalim, otkriti da je Kalifornija još uvijek najnapučenija savezna država s blizu 37 milijuna ljudi. Drugi je Teksas, koji ima najveći prirast broja stanovnika, pa bi mogao dobiti tri do četiri nova mjesta u Kongresu.
Florida je na putu da premaši New York, i dođe na treće mjesto po broju stanovnika. Očekuje se da će Florida dobiti dva nova mjesta u Kongresu, dok bi New York mogao dva izgubiti, kao i Ohio. Regije Jugoistoka i Jugozapada su najbrže rastuća područja u SAD-u. Države Sjeverna i Južna Karolina, Georgia i Virginia, te Arizona, Nevada i Utah, sve bilježe značajni porast broja stanovnika i mogle bi imati po jedno novo zastupničko mjesto.
Rezultati popisa potaknut će borbu između demokrata i republikanaca u 2011. oko određivanja granica izbornih jedinica, jer države koje dobiju nova mjesta u Kongresu moraju odrediti nove izborne jedinice, dok se one u ostalim državama mogu korigirati kako bi imale podjednak broj stanovnika. Rezultati tog procesa mogu imati veliki učinak na izbore za Kongres 2012.
Rezultati popisa također mogu imati veliki učinak na iduću utrku za Bijelu kuću, jer će neke države dobiti ili izgubiti elektorske glasove, a time i utjecaj na ishod idućih predsjedničkih izbora. (hina/metro-portal)
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Novi komentar