Rekonstruiran turski pokolj kmetova u Slavoniji

Najnoviji istraživački pothvat prof. dr. Marija Šlausa s Odjela za arheologiju HAZU-a, koji je sa suradnicima analizirao kosti ubijenih kmetova iz 15. stoljeća i rekonstruirao turski pokolj, vrlo je važan za znanstveno razumijevanje života u Slavoniji u to doba, posebice zato što je riječ o srednjem vijeku koji je najneistraženiji, ocijenila je arheologinja s osječkoga Filozofskog fakulteta dr. Jasna Šimić.

U razgovoru za Hinu kazala je da je ekipa znanstvenika iz Zagreba prvi put analizirala pokolj koji se dogodio na području Čepina, u blizini Osijeka, gdje je vodila arheološka istraživanja kao djelatnica Muzeja Slavonije od 1997. do 2006. godine, i gdje su, među ostalim vrijednim nalazištima, pronašli stotinjak grobova iz srednjeg vijeka, rekla je Šimić.

Napomenula je kako je tijekom istraživanja na tom području "sve predmete, pa tako i kosti koje datiraju iz srednjeg vijeka, posebice one iz 15. stoljeća, slala u Zagreb prof. dr. Šlausu, koji je najnovijim znanstvenim metodama uspio utvrditi okrutno ubijanje tih ljudi" i rekonstruirati turski pokolj.

Forenzični antropolog Mario Šlaus rekonstruirao je sa svojom ekipom turski pokolj 22 kmeta na imanju velikaša Ivana Koroga, među kojima je bilo i žena i djece. Za Hinu je izjavio kako je dugotrajni istraživački pothvat znanstvene analize pokolja koji su počinili akindžije (turska laka konjica) nad 22 kmeta iznimno zanimljiv te da je rad objavljen u uglednome američkom časopisu "American Journal of Physical Antropology".

Psihopatsko iživljavanje

Među ostalim, u toj pravoj detektivskoj priči, dodao je, analizom ozljeda utvrdili su da se radilo o psihopatskom iživljavanju te da je najvjerojatnije riječ o osveti velikašu Korogu, velikom prijatelju mađarskog velikaša Janoša Hunjadija koji je 1441. godine Turcima zadao nekoliko važnih udaraca. Radilo se o mladim ljudima, među kojima je bilo i djece, a najviše su se iživljavali nad jednom mladom ženom trudnicom, rekao je.

Jasna Šimić smatra da bi na tom arheološkom nalazištu trebalo nastaviti istraživanje prekinuto 2006. godine zbog financijskih razloga.

Po njezinu mišljenju, na tom području, uz arheološko nalazište iz najranijeg neolitika, svakako su najzanimljiva nalazišta grobova, crkve i mnogih drugih predmeta iz srednjeg vijeka.

"Razdoblje srednjeg vijeka inače je najslabije istraženo i mi arheolozi to razdoblje zovemo mračnim dobom jer o njemu imamo najmanje spoznaja i nalazišta, zbog čega je nalazište na području Čepina iznimno važno", zaključila je. (hina/metro-portal)