Rana intervencija nedostupna mnogoj djeci u Hrvatskoj

UNICEF donosi rezultate prve sveobuhvatne „Analize usluga rane intervencije u Hrvatskoj" koju je proveo RISE institut (SAD) uz podršku Ministarstva zdravstva. Cilj ove analize je osigurati informacije o potrebama djece s teškoćama i njihovih obitelji, o kvaliteti i dostupnosti usluga rane intervencije, identificirati postojeće politike i zakonodavni okvir te donijeti preporuke koje će poboljšati postojeću situaciju.

Za djecu s razvojnim teškoćama ključno je da imaju podršku stručnjaka od najranije dobi. Podrška koju dobiju na vrijeme za njih znači razliku između prilike da razviju svoj puni potencijal i budu aktivni članovi društva i života na margini.

Glavni nalazi ove analize pokazuju:

• 24.169 djece u dobi do pet godina potencijalni su primatelji usluga rane intervencije,

• Samo 1 od 8 djece potencijalnih primatelja dobiva usluge rane intervencije,

• 47 programa rane intervencije u Hrvatskoj koristi 2.914 djece u dobi od 0 do 5 godina,

• 15 županija ima barem jedan program rane intervencije,

• 10% obitelji uključenih u programe rane intervencije žive u ruralnim područjima,

• Za 85% obitelji, usluge rane intervencije predaleko su od njihovih domova,

• 45% obitelji djece s teškoćama ne uključuje se u programe rane intervencije radi stigme povezane s teškoćama/invaliditetom,

• 15% do 25% obitelji uključenih u usluge rane intervencije žive u siromaštvu.

Ovi iznimno vrijedni podaci baza su planiranje budućih politika koje za cilj imaju poboljšanje života najmlađe djece s razvojnim teškoćama (0-6) i njihovih obitelji. U analizi se kao velika prednost rane intervencije u Hrvatskoj ističe visoko kvalificirane i iskusne stručnjake kao i trend rasta sredstava koja se godišnje osiguravaju za tu svrhu što pokazuje opredjeljenje Hrvatske da osigura usluge za djecu s razvojnim teškoćama i njihove obitelji.

"Perinatalna oštećenja mozga nisu progresivna, a proces maturacije i plastičnosti uz ranu primjenu terapijskih postupaka omogućuje njegov funkcionalni oporavak. Zato je vrlo važno prepoznavanje i uključivanje te djece u program rane dijagnostike, rane intervencije i habilitacije ovisno o odstupanju (u fizioterapiju, radnu terapiju, logoterapiju, terapiju senzoričke integracije, psihološku terapiju...) u svrhu smanjenja rizika od nastanka invaliditeta.

Prve su godine života od iznimnog značaja za razvoj svakog djeteta, a posebno rani razvoj i rana intervencija kod rizične djece, bez obzira da li se radilo o biološkim čimbenicima kao što su perinatalna oštećenja mozga ili rijetke bolest ili o socijalnim rizicima. Rani razvoj i rana intervencija zahtijevaju usku međuresornu suradnju, svaki sustav za sebe može više i bolje, ali zajedno se može puno bolje, i to koristeći i postojeće resurse i znanja.

Upoznata s potrebom interdisciplinarnog pristupa i nalaženja sustavnog rješenja, Vlada Republike Hrvatske je osnovala Povjerenstvo za ranu intervenciju u djetinjstvu i Izvršnu radnu skupinu za izradu Nacionalnog strateškog plana za razvoj rane intervencije u djetinjstvu, koji će biti temelj za uspostavu i razvoj sustava rane intervencije u djetinjstvu, izradu stručnih smjernica, standarda i procedura za programe rane intervencije.

Ovo istraživanje je od velike važnosti, jer nam daje uvid u sadašnje stanje i daje smjernice za izgradnju sustava rane intervencije. Vjerujemo da bi se, u fazama kroz razdoblje od pet do sedam godina, mogla ostvariti potpuna nacionalna pokrivenost usluga rane intervencije te osigurati dostupnost tih usluga, bliže domu obitelji djece s razvojnim teškoćama i razvojnim rizicima", kazao je prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., ministar zdravstva.

Trenutačna dostupnost programa rane intervencije pokazuje da postoje geografske nejednakosti i značajnu potrebu za širenjem usluga.

„U Hrvatskoj imamo veliku prednost u visoko kvalificiranim, iskusnim stručnjacima za ranu intervenciju. Ipak, usluge rane intervencije nedostupne su mnogim djevojčicama i dječacima s teškoćama u razvoju. Ta djeca nemaju odgovarajuće prilike za daljnji razvoj svojih sposobnosti i za sudjelovanje u svakodnevnom životu, ne mogu svojim roditeljima reći kako se osjećaju, igrati se s prijateljima, pohađati vrtić ili školu, graditi svoju budućnost. Zajedno to možemo promijeniti. Djeca trebaju pravovremenu podršku i visoko kvalitetne usluge rane intervencije koje će odgovoriti na njihove specifične potrebe. UNICEF je tu i podržat ćemo sve napore u tom smjeru, kako niti jedno dijete ne bi ostalo zaboravljeno", kazala je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

"Niz godina upozoravamo da neosiguravanje primjerene stručne podrške djeci s teškoćama u razvoju u smislu ranog poticanja razvoja predstavlja nepoštivanje odredbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ali predstavlja i diskriminaciju djece s osnova zdravstvenog stanja. Jednako tako niz godina su glasne inicijative stručnjaka i roditelja koje zagovaraju promjenu djelovanja u području rane intervencije. Mada Republika Hrvatska skrbi o djeci s razvojnim rizicima i razvojnim teškoćama kroz zdravstveni, obrazovni i socijalni sektor, do sada nismo razvili sustav rane intervencije utemeljen na suvremenim znanstvenim spoznajama, modernom pristupu, integriranosti usluga, intersektorskoj suradnji i dostupan.

Analiza stanja u području rane intervencije u djetinjstvu kao rezultat jedinstvenog i sveobuhvatnog istraživanja daje nam na jednom mjestu prikaz stanja potreba, politika, postojećih programa usluga rane intervencije, ali ukazuje i na zabrinjavajuće podatke o broju djece koja zbog izostanka usluga rane intervencije neće razviti vlastite potencijale. Zahvaljujući UNICEF-ovoj analizi koja osim prikaza stanja kakvo i danas imamo u RH sadrži i brojne smjernice i preporuke dragocjene kreatorima javnih politika brige o djeci i donositeljima propisa i političkih odluka, analiza je ujedno pomoć Vladi RH i povjerenstvu za ranu intervenciju u djetinjstvu u pripremi i donošenju nacionalnog strateškog plana za ranu intervenciju u djetinjstvu, izradu Akcijskog plana, smjernica i standarda za usluge rane intervencije uz osmišljavanje načina povezivanja sektora na nacionalnoj i lokalnim razinama. Zahvalni smo UNICEF-u na dugogodišnjem doprinosu unaprjeđenju brige o djeci s teškoćama u razvoju, na promjeni paradigme djelovanja, poticanju usmjerenosti sustava na djecu u njihovom obiteljskom i prirodnom okruženju i na uspješnoj suradnji", rekla je Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

"Konvencija o pravima djeteta naglašava pravo djeteta s teškoćama u razvoju i njegove obitelji na ranu podršku. Rano djetinjstvo je razdoblje u kojem se razvojna teškoća identificira te počinje utjecati na dobrobit i razvoj djeteta. Prioritet je države osigurati djeci s razvojnim teškoćama i razvojnim rizicima jednake mogućnosti sudjelovanja u odgoju i obrazovanju te životu u zajednici kao i svoj drugoj djeci! Najbolji interes djeteta uvijek treba biti polazišna točka za planiranje, kreiranje i pružanje usluga, odnosno kreiranje politika i mjera usmjerenih na ranu intervenciju u djetinjstvu. To uključuje radnje koje se izravno odnose na djecu kao i one koje posredno utječu na djecu. Iako u Hrvatskoj imamo razvijene dobre temelje za usluge rane intervencije u djetinjstvu, potrebno je uložiti dodatne napore za razvijanje programa rane intervencije koji pružaju kvalitetne, učinkovite i jednako dostupne usluge koje su usmjerene potrebama djece, prilagođavaju se dobnim skupinama i okolnostima u kojima pojedina djeca žive te se pružaju u obitelji. Stoga je potrebno na usluge rane intervencije u djetinjstvu gledati kao na usluge visokog prioriteta s ciljem razvijanja koordiniranih i multisektorskih strategija zasnovanih na pravima djece. Ne smijemo zaboraviti da osmijeh djeteta na ovisi o njegovoj teškoći, već o prilikama koje mu društvo pruža i omogućuje", kazala je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.