Prvi konji pripitomljeni su prije 5500 godina

Prve su divlje konje ljudi pripitomili prije oko 5500 godina u području Akmoli na sjeveru današnjeg Kazahstana, a riječ je o pripadnicima kulture Botai iz bakrenog doba (eneolit, 4. i 3. tisućljeće prije Krista), pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u petak u američkom znanstvenom časopisu Scienceu.

To otkriće tima znanstvenika s britanskih sveučilišta Exetera i Bristola, na čelu s Alanom Outramom, pomiče trenutak pripitomljavanja konja za oko tisuću godina dalje u prošlost u odnosu na dosad poznate podatke i oko dvije tisuće godina prije nego što su te životinje prvi put pripitomljene u Europi.

"To je važno zato što mijenja naše razumijevanje razvitka tih ranih društvenih zajednica", citira Science Outramove riječi.

Novi arheološki nalazi iz Kazahstana pokazuju da su se pripadnici kulture Botai, nazvane po istoimenoj eneolitskoj naseobini na rijeci Iman-Burluk, počeli koristiti konjima kao marvom za obradu zemlje te za prijevoz i prehranu, kao izvor mesa i mlijeka.

Arheolozi su se tijekom dugotrajnog iskapanja služili najnovijim tehnologijama kako bi uspjeli odrediti početak pripitomljavanja konja i njihova uzgoja kakve danas poznajemo.

Korištenje pripitomljenih konja za prijevoz, poljoprivrednu djelatnost i ratovanje brzo se rasprostrlo Euroazijom, možda već u razdoblju 3500-3000 godina prije Krista, a sigurno u razdoblju 2500-2000 prije Krista. Prikupljeni nalazi i indicije pokazuju kako su konji u središnjoj Aziji birani prema fizičkim osobinama najboljim za reprodukciju gotovo četiri tisuće godina prije kršćanskog doba te kako je razvoj pripitomljavanja životinja i samodostatnog seoskog gospodarstva potpuno odvojen od poznatih središta pripitomljavanja poput Bliskog istoka i Kine, rekao je Outram.

Analize pronađenih ostataka kostiju nogu pokazuju da su se tadašnji konji kulture Botai razlikovali od divljih konja iz istog područja i da su nosili ormu.

"Nije toliko stvar u pripitomljavanju konja, već u izumu jahanja. Kad su ljudi počeli jahati, to je iz temelja promijenilo koncept ljudske pokretljivosti", rekao je američki antropolog David Anthony.

"Prvi put su euroazijske stepe, dotad gotovo nepremostiva ekološka zapreka ljudima, postale prometni smjer koji je Kinu preko Euroazije spajao s Europom i Bliskim istokom", pojasnio je.

"Jahanje je i zauvijek promijenilo načine ratovanja, pomaknulo granice, nedostupne stvari učinilo dostupnima, omogućilo nove saveze i trgovinska partnerstva", rekao je Anthony, koji nije bio dio istraživačkog tima.

Outram je istaknuo kako u znanstvenim krugovima postoji teorija da je baš novostečena mobilnost uslijed pripitomljavanja konja i izuma jahanja potaknula širenje indoeuropskih jezika i mnogih drugih oblika ljudske kulture.

Vrijeme i mjesto na kojem je konj prvi put pripitomljen već su dugo predmet istraživanja, a srednjoazijske stepe i kultura Botai već su se spominjali kao mogućnost, koju je ovo istraživanje potvrdilo kao činjenicu. (hina/metro-portal)