Pridrzavanje propisa ne znaci kraljevski tretman

U veljači ove godine Prijatelji životinja obratili su se tvrtki Belje i javno ju optužili da nazivanjem krava kraljicama i samim imenom brenda, Kravica Kraljica, obmanjuje javnost. Iako još uvijek nisu dobili odgovor od Belja, na prosvjed koji su održali ispred farme u Baranji reagirala je Hrvatska mljekarska udruga. Navela je da razumije brigu udruge Prijatelji životinja, ali i navela da hrvatski proizvođači proizvode mlijeko u skladu „sa strogim nacionalnim i europskim propisima". 

No iz Udruge pojašnjavaju da to što su rutinske prakse u postupanju prema kravama i teladi u skladu s nacionalnim i europskim propisima ne umanjuje tragediju njihovih sudbina u mliječnoj industriji, već upravo potvrđuje da se ta postupanja ne mogu nazivati kraljevskim tretmanom. Naime, u objavama na društvenim mrežama brenda Kravica Kraljica idu u toliku krajnost da navode da njihove „kraljice" putuju na more na svoj zasluženi godišnji odmor koji „će trajati dugo". „Jedino mjesto koje će te krave ikada vidjeti, osim farme na kojoj ih iskorištavaju radi mlijeka, je - klaonica! Zato je sprdnja i obmana javnosti navoditi za krave koje idu na klanje da idu na godišnji odmor", oštri su Prijatelji životinja. 

Također, ukazuju da nijedan zakonski propis ne obavezuje farmere na odvajanje telića od krava odmah po rođenju, već je to isključivo njihov odabir. Ističu da to što je propisano zakonom nije etički opravdano. Stoga navedeno samo potvrđuje njihove tvrdnje da nema ništa kraljevskog u mliječnoj industriji, zbog čega je nazivanje krava kraljicama brutalno pretjerivanje. 

Naime, odvajanje teleta od majke, što na farmama Belja i većini ostalih farmi u Hrvatskoj učine odmah nakon rođenja, predstavlja izuzetan stres za ove emotivne životinje i popraćeno je međusobnim tužnim i uplašenim dozivanjem. Kao razlog za ovakvo postupanje navodi se onemogućavanje teletu da razvije naviku sisanja, što bi se, da se radi o ljudskom djetetu, smatralo okrutnim. Zbog nedostatka majke i samoće, telići očajnički pokušavaju sisati dijelove pregrade, pa čak i prste zaposlenika na farmama. Najčešće ne dobiju ni prvo mlijeko, kolostrum, od majke, već preko uređaja za napajanje. 

U nekim slučajevima majke krave pokazuju izražene simptome tjeskobe i žalovanja nakon razdvajanja od svojega djeteta, a to se očituje kroz depresiju, apatiju i odbijanje hrane. Većina krava na mliječnim farmama iscrpljena je i istekne im „proizvodni vijek" do pete godine života, nakon čega ih šalju na klanje, a dijelove njihova tijela pretvaraju u mesne proizvode. Bez stalne oplodnje, rađanja i odvajanja od mladih, krave bi mogle doživjeti 15 do 20 godina.

Prema istraživanju javnoga mnijenja, 85,1 % javnosti smatra zavaravajućim da se mliječni proizvodi reklamiraju prikazom krava koje su sretne ili žive kao kraljice, ako tako u stvarnosti ne žive, što znači da se sa stavom Prijatelja životinja slaže i većina građana. Isto je potvrdila i ulična anketa.

Prijatelji životinja pozivaju sve da na www.trazisekraljica.net pogledaju video s prikazom stvarnih praksi u industriji mlijeka i video ulične ankete te tako saznaju više o kravama i teladi unutar mliječne industrije i kako im pomoći.