Preporučuje li se džogirati na 30 ili više stupnjeva?

Što se više približavamo ljetnim mjesecima, time se više povećavaju i temperature, a s njima i broj upozorenja o oprezu koji bismo trebali posvetiti broju sati koje provodimo na direktnim sunčevim zrakama.

Ali što to znači za vas koji se rekreativno ili profesionalno bavite trčanjem?
Možda se pitate je li uopće pametno izlaziti na trčanje, čak i u doba dana kad sunce nije na središnjoj točci. Istina je da se trčanje po velikim vrućinama za određene skupine ljudi može smatrati rizičnom aktivnošću - ne preporučuje se djeci, trudnicama i starijim osobama - no u ostalim slučajevima, ako ste prethodno poduzeli sve mjere opreza, bez problema možete trčati na 30-35 stupnjeva.

Brojne poznate utrke održavaju se upravo na ekstremnim vrućinama, poput Badwatera u Kaliforniji, maraton od 217 kilometara koji se trči na više od 50 stupnjeva. Slična utrka, od 250 km trči se u Sahari u Maroku, s temperaturama višima od 50 stupnjeva.

Budite pripravni...

Džogiranje na visokim temperaturama ponajprije može dovesti do dehidracije, a on se ogledava u grčevima mišića, preveliko znojenje, glavobolji, mučnini, umoru i vrtoglavici. Možda nećete moći trčati jednakom brzinom kao i inače ili pretrčati jednaku udaljenost. Dakako, postoji i opasnost od toplotnog udara.

No sve se to može izbjeći ako slušate svoje tijelo i njegove potrebe. Izbjegavajte trčanje između 11 i 15 sati, pijte puno vode, nosite laganu odjeću i usporite. Računajte i na to da ćete trebati barem 14 dana da se priviknete na nove uvjete.

Tijelo se privikava

Za vrijeme trčanja na vrućini, tjelesna temperatura se povećava. Tijelo najbolje funkcionira s temperaturom od 37 stupnjeva, pa kako bi se temperatura vratila u normalu, počinjemo se znojiti. Znojenjem se iz tijela izlučuje voda, zbog čega može doći do dehidracije.
Kako bi se olakšalo znojenje, krvne stanice se proširuju da bi više krvi moglo biti raspoređeno na površinu kože otpuštajući pritom toplinu zahvaljujući kojoj se temperatura tijela ne povećava.

Zbog toga postoji manje krvi koja bi dolazila do mišića koji se napinju, a zbog toga tijelo, a posebno srce, trpi stres. Zato znojenje često vodi dehidraciji, a vježbanje na visokim temperaturama (kada znojenjem možemo izbaciti i do litru tekućine) umoru i iscrpljenosti.
No ljudsko tijelo ima sposobnost prilagođavanja vlastite temperature uvjetima u kojima se nalazi. Imajući u vidu ove informacije i noseći sa sobom bocu vode, ne biste trebali imati nikakvih problema s trčanjem na visokim temperaturama.