Pravi trenutak za prekid ovisnosti o fosilnim gorivima?

Riječ je o početku „novog diplomatskog i političkog pokreta", barem u očima Cristiána Retamala. Razgovaramo s bivšim pregovaračem čileanske vlade na međunarodnim klimatskim pregovorima upravo dok je na putu za Santa Martu u Kolumbiji.

Ondje ove subote (25.4.) započinje prva svjetska konferencija o napuštanju fosilnih goriva. Više od 50 zemalja na skup šalje svoje ministre i diplomate.

Cilj je, u idealnom slučaju, izraditi plan koji će jasno pokazati kako se može smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i kako to može što bolje uspjeti. I prije svega - koje su pravne, gospodarske i društvene mjere za to potrebne.

Konferencija se održava na poziv Nizozemske i Kolumbije, nakon što se na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Brazilu prošlog studenoga formirao širok savez od više od 80 zemalja koje su se zauzele za izradu plana izlaska. Tada je prijedlog propao zbog veta nekolicine naftnih zemalja.

Novi „savez voljnih"

Na kraju se na klimatskom summitu nije uspjelo dogovoriti ni oko opće izjave o napuštanju ugljena, nafte i plina čije se korištenje smatra glavnim uzrokom klimatskih promjena.

„Ako se pogleda povijest, klimatska pitanja su devedesetih godina postala tema na razini UN-a zato što su neke zemlje odlučile da se time žele baviti i na tome ustrajati", kaže Retamal.

Smatra da bi konferencija u Kolumbiji mogla biti važna poruka kada je riječ o planu napuštanja fosilnih goriva.

Kolumbijska ministrica okoliša Irene Vélez Torres smatra ovaj skup „bez presedana". Među sudionicima nisu samo pacifičke otočne države koje su posebno izložene klimatskim promjenama, nego i velike industrijske zemlje poput Kanade, Australije, Velike Britanije ili Norveške.

Svoje delegacije šalju i Njemačka te neke zemlje Europske unije, a neke nevladine organizacije konferenciju već unaprijed nazivaju „povijesnom". Bilo da je povijesna ili bez presedana, jedno je sigurno: riječ je o susretu saveza voljnih.

Kraj subvencijama za fosilna goriva?

„Vrijeme je za provedbu, a ne za nove rasprave o ciljevima", poručuje glasnogovornik nizozemskog Ministarstva za klimu i zeleni rast. Nizozemska želi ispuniti svoje obećanje da će napustiti korištenje fosilnih goriva. Konkretno, želi raditi na tome kako postići „smanjenje ponude i potražnje".

Savez voljnih, među ostalim, zamišljen je i kao udruživanje „za ukidanje subvencija za fosilna goriva".

Iako se obnovljivi izvori energije šire diljem svijeta, globalni pad uporabe fosilnih goriva - a time i svjetskih emisija - očekuje se tek u idućim godinama. Trenutačno se fosilna goriva još uvijek subvencioniraju s oko 0,92 bilijuna američkih dolara godišnje. Zbog toga se nafta, benzin i ugljen čine cjenovno privlačnijima nego što u stvarnosti jesu.

Opasna, skupa i štetna ovisnost

Osim toga, izgaranje fosilnih goriva snažno potiče globalno zagrijavanje. Sve učestalije vrućine i obilne padaline, snažnije oluje ili poplave samo su neke od posljedica koje postaju sve ekstremnije i skuplje. To već danas uzrokuje teške štete ljudima i gospodarstvima diljem svijeta.

Rat s Iranom, dramatično visoke cijene nafte i plina te problemi s opskrbom trenutačno jasno pokazuju koliko su ranjive zemlje koje ovise o fosilnim gorivima ili o prihodima od njihove prodaje.

„Napuštanje fosilnih goriva smanjuje i ovisnost o vanjskim čimbenicima i opterećenje otrovnim zagađivačima, omogućuje stabilniji razvoj te jača samoodređenje i demokraciju", kaže Lili Fuhr, direktorica programa za fosilno gospodarstvo u Centru za međunarodno pravo okoliša (CIEL).

Stručnjaci već godinama upozoravaju na pretjeranu ovisnost gospodarstva o ugljenu, nafti i plinu. Primjerice, nakon ruskog napada na Ukrajinu u Europi je gotovo preko noći došlo do problema u opskrbi plinom. Aktualna situacija pokazuje da je ta ovisnost i dalje velika.

„Konferencija zasigurno nije pokrenuta zbog aktualne situacije visokih cijena nafte. No danas je to svakako ključan argument da se ozbiljno razgovara o napuštanju fosilnih goriva", dodaje Retamal.

Nije lak oproštaj od nafte, plina i ugljena

Unatoč euforiji među sudionicima i promatračima, ovaj prvi skup u Santa Marti „nije čudotvorno sredstvo niti čarobni štapić", kaže Madeleine Wörner iz njemačke nevladine organizacije Misereor. Neće biti moguće odmah riješiti sve probleme i blokade koji su se desetljećima gomilali.

I Retamal smatra da bi moglo potrajati nekoliko godina dok se ne postigne obvezujući plan ili čak sporazum među zemljama.

Jer izlazak ne znači samo zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije. Potrebno je riješiti i trgovinska i pravna pitanja. Tako bi, primjerice, švicarski rudarski i trgovački koncern Glencore, u slučaju brzog napuštanja fosilnih goriva, mogao tužiti kolumbijsku državu, objašnjava Wörner.

Glencore je vlasnik najvećeg rudnika ugljena u Latinskoj Americi, koji se nalazi u Kolumbiji.

Zbog uobičajenih klauzula o zaštiti ulaganja stranih poduzeća u međunarodnim trgovinskim ugovorima koncerni mogu tražiti odštetu za izgubljenu dobit.

To bi se moglo dogoditi, primjerice, ako bi Glencoreov rudnik morao biti zatvoren ranije nego što je planirano. To ne bi bilo samo skupo nego bi moglo izazvati i bilateralne sporove, kaže Wörner. Dobro je što u Santa Martu dolaze i predstavnici Švicarske kako bi se o tim pitanjima moglo izravno razgovarati.

Njemačka tek na nižoj razini

Jedan od domaćina, Nizozemska šalje svoju ministricu za klimu, a isto čini i Kolumbija. Nizozemska vlada očekuje i dolazak kolumbijskog predsjednika Gustava Petra. Njemačku će predstavljati državni tajnik u Ministarstvu okoliša Jochen Flasbarth.

„Šteta je što se njemačka vlada ovdje ne pojavljuje na najvišoj razini", smatra Wörner. U njemačkoj vladi trenutačno postoje različita stajališta o klimatskoj politici, zbog čega je Njemačka, prema mišljenju stručnjakinje iz Misereora, trenutačno više „sljedbenik" nego predvodnik.

Konferencija nije zamišljena kao pregovarački skup, nego kao dijalog. Prvih dana širok spektar organizacija civilnog društva raspravljat će o rješenjima sa znanstvenicima i predstavnicima privatnog sektora. Politički predstavnici država pridružit će se raspravama posljednja dva dana. Tek tada će biti jasnije što nova inicijativa doista može postići.