Pratite priče s IRB-a

Danas, 11. veljače, obilježava se Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, koji se odlukom Ujedinjenih naroda obilježava od 2016. godine s ciljem promicanja pune i ravnopravne uključenosti žena i djevojaka u znanstvena područja.

Hrvatska tradicionalno ima visok udio žena u znanosti. Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) taj se trend jasno vidi i u brojkama, ali i u vodećim ulogama. Na IRB-u žene čine većinu u znanstveno-istraživačkom radu. U ukupnom broju od 802 znanstvenika i istraživača, žene čine 57,9% (464). Među 540 doktora znanosti žene čine 60,0% (324), a među 167 doktoranada 56,9% (95). Žene su snažno zastupljene i u upravljačkim ulogama: 2 od 3 pomoćnika ravnatelja su žene, sedam od ukupno jedanaest Zavoda na IRB-u vode žene. Znanstvenim vijećem IRB-a također predsjeda žena.

U Hrvatskoj, prema pojedinim kriterijima, znanstvenice su i iznimno uspješne. Tako su među dobitnicima najprestižnijih međunarodnih znanstvenih projekata Europskog istraživačkog vijeća (ERC), koji se često u žargonu nazivaju i "znanstvenim Oscarima" ističu se upravo znanstvenice. Na IRB-u četiri takva projekta ERC-a dodijeljena su znanstvenicama dr. sc. Ivi Tolić (dva), dr. sc. Jeleni Bujan i dr. sc. Ani Sunčani Smith.

Tijekom sljedećih dana na društvenim mrežama IRB-a objavljivat ćemo dio tih priča u sklopu kampanje s porukom: "Znanstvenice koje mijenjaju svijet"pod #IRBzeneuznanosti

U nastavku izdvajamo teme koje su aktualne i jasno povezane s društvenim izazovima: zdravlje, klimatske promjene, razvoj karijera i napredne tehnologije.

Zdravlje | Od laboratorija do tramvaja: antimikrobne (nano)prevlake za sigurniji dodir
Rukohvati u tramvajima, kvake, tipke u liftovima i druge površine koje svaki dan dodirne puno ljudi mogu biti mjesto prijenosa infekcija. Na IRB-u se razvijaju antimikrobne (nano)prevlake koje se mogu nanositi na različite materijale i koje pomažu smanjiti broj mikroorganizama na takvim "visokododirnim" površinama. Ideja je ponuditi rješenja koja su primjenjiva u javnom prijevozu i zdravstvenim ustanovama, tamo gdje je higijena posebno važna. Upoznajte dr. sc. Maju Dutour Sikirić.

Klimatske promjene | "Nevidljivi pomagači" iz tla koji štite biljke
Tlo nije samo zemlja, puno je živih, korisnih mikroorganizama. Istraživanja koja

na IRB-u vodi dr. sc. Ines Sviličić Petrić pokazuju kako ti "nevidljivi pomagači" mogu pomoći biljkama da bolje podnesu sušu i druge stresove povezane s klimatskim promjenama. Važan dio priče je i kako se takva znanost može pretvoriti u rješenja koja pomažu poljoprivredi u praksi.

Napredne tehnologije | Hrvatska i fuzija: kako se gradi tehnologija za energiju budućnosti
Fuzija se često spominje kao energija budućnosti, ali iza toga su vrlo konkretni uređaji i mjerenja. Znanstvenica dr. sc.  Kristina Tomić Luketić na IRB-u radi na razvoju uređaja koji u velikom europskom postrojenju IFMIF-DONES služe kao "posljednja provjera" prije ključnog procesa u kojem nastaju neutroni (važni za testiranje materijala za buduće fuzijske reaktore). U praksi: razvija instrumente koji osiguravaju da sustav radi točno kako treba jer bez preciznog mjerenja nema ni pouzdane tehnologije.

Klimatske promjene | Mravi kao "mali detektivi" za toplinu i onečišćenje

Na IRB-u doktorandica Antonia Smolić u sklopu svojeg doktorskog rada istražuje kako povišene temperature, onečišćenje i neki često korišteni insekticidi utječu na ponašanje mrava. U paralelnom projektu o Jadranskim otocima kao "prirodnim laboratorijima" prati mogu li se mravi prilagoditi vrućini promjenama u ponašanju. Mravi su važni za ekosustav i korisni za praćenje dugoročnih promjena jer kolonije na istom mjestu mogu opstati godinama.

Zdravlje | Kako masna bolest jetre počinje "tiho"
Što se zapravo događa u tijelu kad dugo jedemo previše kaloričnu hranu? Znanstvenica dr. sc. Sonja Marinović s IRB-a prati prve znakove promjena u jetri,  prije nego što se pojave jasni simptomi. Cilj je jednostavan: bolje razumjeti kada i kako počinje problem, kako bismo ranije reagirali i spriječili teže posljedice.

Razvoj karijera | Kako izgleda znanstvena karijera u stvarnom životu
Kako izgleda put od znatiželje do ozbiljnog istraživanja  i što sve usput treba balansirati? Ova priča o dr. sc. Matei Nikolac Perković donosi realan pogled na znanstvenu karijeru: odluke, međunarodno iskustvo, podršku okoline i pitanje kako ostati motiviran i "dugoročno održiv" u poslu koji traži puno energije.

Zdravlje | Što se događa sa stanicama kad su pod stresom (i zašto je to važno)
Stanice u tijelu stalno se prilagođavaju. Prošlogodišnja dobitnica nagrade za mlade znanstvenike, Monika Mlinarić istražuje kako se stanice ponašaju pod "stresom" i po čemu se stanice tumora mogu razlikovati od zdravih stanica. To je dio šireg pokušaja da bolje razumijemo kako bolest nastaje i kako bi se u budućnosti mogle tražiti nove točke za liječenje - jednostavno rečeno, gdje je sustav najranjiviji.