Pozivni natječaj: 21. Festival prvih

Radovi na zadanu temu mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor/-ica u tome mediju radi po prvi put. Izvan konkurencije, prihvaćaju se i radovi povezani s temom u mediju u kojem su autori već radili. Natječaj je otvoren do 10. srpnja 2023. Prijave s opisom rada, kratkom biografijom autora/-ice i kontaktom pošaljite na festivalprvih@gmail.com.

Izložba Festivala prvih održat će se u Galeriji Događanja, u KNAPu - Centru kulture na Peščenici, u Zagrebu, u listopadu 2023.

Osim odabira radova pristiglih za izložbu, u Galeriji Događanja organiziramo i diskurzivni program povezan s temom te umjetničke radionice za participaciju publike u stvaralačkom oblikovanju novih umjetničkih radova i djela.

Središnja tema 21. Festivala prvih su (Ne)vidljive žene.

Inspirirano idejom istoimene knjige Caroline Criado Perez, ovogodišnje izdanje Festivala ukazuje na sistemsku diskriminaciju žena te prevlast muških mjerila koja oblikuju svijet unutar kojeg nema dovoljno prostora za vidljivost ženskog doprinosa. Tako autorica smatra da su i najbanalnije sfere života podređene muškarčevim standardima - zagrijanost ureda prema muškom metabolizmu, polica postavljena prema prosječno višim muškarcima, veličina mobitela prilagođena velikim muškim rukama... Premda ne misli da je riječ o zloći, već nedostatku kritičkog promišljanja, autorica poziva na jednakost.

U nešto novije doba, a u okviru društvenog položaja žena, zabilježen je rastući trend prisutnosti žena u visokom obrazovanju i na liječničkim te pravnim i bankarskim pozicijama. Kako primjećuje američka novinarka i autorica Hanna Rosin, sve veći ulazak žena na tržište rada u Americi i drugdje simbol je početka ženske dominacije.

Kako se društveni položaj žena razvija nabolje, tako u fokus dolaze i ženski umjetnički doživljaji vlastite vidljivosti. Premda je gotovo nevidljiva u povijesti hrvatske umjetnosti, slikarica Nasta Rojc u svom se likovnom izričaju ponajviše bavila pitanjem vlastita rodnog identiteta slikajući niz autoportreta. Među njima je najvažnije izdvojiti djelo „Ja borac" iz 1914. gdje je odjevena u muško odijelo i nosi pušku čime asocira na povijesne događaje vezane uz početak rata koji pamti samo muške zasluge.

Jedan od recentnih inspirativnih ženskih umjetničkih pogleda samoreprezentacije fotografski je i tekstualni rad Ksenije Španec „Kako sam postala nevidljiva" iz 2022. godine objavljen kao dio projekta Utkano pod kožu. Autorica kaže: polako pronalazim put koji će moju novostečenu nevidljivost pretvoriti u prednost, u ovoj kulturi koja slavi mladost i ljepotu, no istovremeno tu istu mladost pretvara u objekt bez slobode. 

Ovogodišnje izdanje Festivala prvih prilika je koja omogućuje vidljivost žena, potiče napredak u okviru njihova društvenog položaja te cijeni slobodu kritičkog i društveno vrijednog umjetničkog doprinosa.

Web stranica festivala: http://www.studio-artless.hr