Potop na azijskim i europskim burzama
Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica oštro pale, zaronivši na najniže razine u sedam mjeseci, jer ulagači strahuju od posljedica slabljenja kineskog gospodarstva i sloma tamošnjeg tržišta kapitala
FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 3,6 posto, na novu najnižu razinu od siječnja. Prošloga je tjedna taj indeks potonuo 6,6 posto, što je bio njegov najveći tjedni pad od kolovoza 2011. godine. Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 2,5 i 3 posto, što je posljedica nastavka oštrog pada cijena kineskih dionica.
Unatoč najavi kineskih vlasti da će uvesti nove mjere za stabilizaciju tržišta, jutros su cijene dionica u Šangaju potonule daljnjih 8 posto, nakon što su se već prošloga tjedna strmoglavile više od 11 posto.
Ulagači su se nadali da će kineska središnja banka tijekom vikenda smanjiti stopu izdvajanja obvezne pričuve banaka kako bi se povećala likvidnost na financijskim tržištima. No, to nije učinjeno, a vlasti su poručile da će omogućiti državnom mirovinskom fondu ulaganje u dionice, što očigledno nije umirilo ulagače.
Zbog toga su cijene dionica na svim azijskim burzama jutros oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio u minusu 5,1 posto, zaronivši na najnižu razinu u tri godine.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei potonuo 4,6 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednje dvije godine. Pritom je zaronio na 18.540 bodova, najnižu razinu u šest mjeseci.
"Još jedna snažna rasprodaja dionica na azijskim burzama dodatno je zaplašila ulagače na svjetskim financijskim tržištima na početku novoga tjedna. Sve je veći pritisak na kinesku središnju banku da pokuša novim poticajnim mjerama stabilizirati tamošnja tržišta", kaže Craig Erlam, analitičar u tvrtki OANDA.
Panika na svjetskim tržištima posljedica je usporavanja rasta kineskog gospodarstva, što je nedavno navelo tamošnje vlasti na devalvaciju juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda i tako potakne rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva. To je, međutim, izazvalo valutni rat tržišta u razvoju, koja na isti način pokušavaju obraniti svoja gospodarstva. Uz to, očekuje se povećanje kamata u SAD-u, pa se ulagači povlače s tržišta u razvoju, a kapital preusmjeravaju na razvijena tržišta.
Novi komentar