Posao ne prestaje ni na blagdan

Ove godine je sreća za zaposlene, prije svega u maloprodaji i gastronomiji bila što je barem Badnjak pao u nedjelju tako da je za „samo" oko deset posto zaposlenih i to bio praktično običan radni dan, statistika je Instituta za gospodarstvo i socijalne znanosti sindikatu bliske Zaklade Hans Böckler. Ne samo u ugostiteljstvu, nego i u socijalnim službama i u zdravstvu je barem petina zaposlenih morala doći na posao.

Prošle, 2022. godine je Badnjak za zaposlene bio još mnogo gori: tada je barem djelom moralo raditi oko 20% zaposlenih u Njemačkoj - barem do 14 sati kad je još samo 6% zaposlenih moralo ostati na poslu. I tu su opet iznimka ugostiteljstvo i socijalne službe: tamo je njih 19% ostalo raditi.

Sam Božić je u ovoj zemlji blagdan kad zapravo sve treba ostati zatvoreno, a zaposleni mogu dan provesti u krugu svojih obitelji. Teoretski: jer čitav mehanizam društva, logistike, distribucije, transporta, socijalne skrbi i državnih institucija i dalje mora raditi i za njih nema nikakvih slobodnih dana. Donekle je bizaran detalj statistike ovog instituta u anketi među 4.200 zaposlenih jest kako će muškarci sa istoka Njemačke nešto češće morati raditi i blagdanom nego žene sa zapada.

Gotovo isto je i s Novom godinom, tim više što i Stara godina pada u nedjelju. Ali i 1.1. će 8% zaposlenih u ovoj zemlji ipak morati raditi.

Šefovi ostaju kod kuće

Dapače: prema pitanju zastupnika Ljevice u Bundestagu njemačkoj vladi, prije svega će nedjeljom i takvim blagdanima morati raditi oni koji slabije zarađuju. U godini 2022. je nedjeljom i praznicima moralo raditi oko 3,7 milijuna zaposlenih, a 40% njih zarađuju između 1.250 i 2.250 eura mjesečno neto, njih 20% još manje - manje od 1.250 eura. Najveći dio tih zaposlenih su u hotelskoj branši (43,5%) i u gastronomiji (41,3%).

Upravo u tim poslovima se također radi mnoštvo prekovremenih sati, izvještava list Süddeutsche Zeitung o detaljima odgovora vlade na zastupničko pitanje. I Institut za tržište rada u svojem najnovijem izvješću procjenjuje kako je godišnje nekih 303 milijuna prekovremenih sati u sektorima ugostiteljstva, prometa i trgovine. To možda ne bi bio toliki skandal da su zaposleni dobili i novac za taj dodatni rad. Ali i ovaj Institut procjenjuje kako barem 159 milijuna prekovremenih sati poslodavci nikad nisu platili svojim zaposlenima.