Počinje s radom Javno odvjetništvo EU-a

Laura Kövesi je u Rumunjskoj postala poznata kada je izdržala višegodišnji pritisak vlasti boreći se protiv korupcije. U svakom slučaju, ona se u svojoj zemlji očeličila za novi zadatak. 

Miljokaz u borbi protiv korupcije

Europski parlament već godinama se zalagao za uvođenje Ureda javnog europskog tužitelja (European Public Prosecutors Office, EPPO). Doduše, postojala je antikorupcijska institucija OLAF, ali njena nemoć je dovela do nekažnjivosti prilikom zloupotrebe novca Europske unije. Nedostajali su tužitelji koji bi ove slučajeve doveli pred sud. 

Sjedište tužiteljstva je u Luksemburgu, ali će dobrim dijelom biti upućeno na nacionalne tužioce, a njih su dužne imenovati države-članice. I tu počinju problemi. Prvo je Malta odugovlačila s imenovanjem svojih tužitelja, a sada blokira Slovenija. Slovenski premijer Janez Janša sprječava imenovanje slovenskog kandidata, jer očito želi spriječiti rad antikorupcijskog Tužiteljstva Europske unije.

„Skandalozno je to što se radi u Sloveniji... Kad Janša pušta poruke na Twitteru kao Trump, onda to pokazuje koliko su velike poteškoće" na putu nove institucije, kaže zastupnik njemačkih liberala (FDP) u Europskom parlamentu Moritz Körner. On dodaje da bi Slovenija sebe trebala poštedjeti te „sramote" na početku svog predsjedavanja Europskoj uniji. A šefica nove Europske institucije Kövesi je u slovenskom dnevnom listu „Delo" napisala: „Nedostatak suradnje otežava nam (...) pojačanje zaštite proračuna Europske unije i očuvanje vladavine prava".

Usprkos poteškoćama se na novo Tužiteljstvo već sad gleda kao na veliki korak unaprijed. Socijaldemokratska zastupnica u Europskom parlamentu Katarina Barley kaže da Europska unija prvi put doživljava opasnost od erozije iznutra. „Korupciju smo imali oduvijek, ali sada postoje snage koje žele pomaknuti naše vrijednosti". Zato ona vidi novo europsko tužiteljstvo kao dio "europske samoobrane". 

Transnacionalna istraga, nacionalno kazneno gonjenje

Šefica Kövesi i njezin zamjenik, njemački pravnik Andres Ritter, na čelu su pravnog organa od 23 tužitelja. Tu se odlučuje korupcije moraju li se istraženi slučajevi kazneno goniti. U zemljama članicama s tim tijelom surađuju pravnici koji se često specijalno imenuju za taj posao. U Luksemburgu praktičnu istragu provode financijski analitičari i drugi stručnjaci koji mogu istraživati međunarodne ilegalne putove novca.

Ako je EPPO uvjeren da ima dovoljno dokaza o zloupotrebi novca Europske unije, onda se slučaj mora iznijeti pred nacionalne sudove zemlje gdje se dešava korupcija. To je osveta za ranije nedovoljno angažiranje Unije za neovisnost pravosuđa u zemljama članicama: tamo gdje vlade imaju utjecaj na pravosuđe, poslušni suci mogu sabotirati proces.

Andes Riter vidi gomilu posla pred tužiteljstvom. Od 2017. kada je institucija osnovana, u njenu nadležnost spada 3.000 slučajeva. „Mi smo obećanje građanima Europe", kaže taj njemački pravnik i dodaje da je posebno u slučaju pandemije važno da se pomoć „ne otuđi". On se žali na činjenicu da se u luksemburškoj centrali samo polovina odobrenih radnih mjesta moglo popuniti. Hitno se traže specijalizirani istražitelji.

Mađarska i Poljska ne surađuju

Suradnja s tužiteljstvom je dobrovoljna, jer je dogovorena u okviru „pojačane suradnje", mehanizma koji Uniji omogućava nove projekte bez mijenjanja važećih propisa. Pored Mađarske i Poljske, suradnju su odbile i Danska, Švedska i Irska. Skandinavci često idu svojim putem u oblastima pravosuđa i unutrašnje politike.

U Mađarskoj se godinama kritiziraju unosni ugovori kojima se sljedbenicima i okruženju Orbana osigurava pristup proračunskim sredstvima Bruxellesa. Mnogi vjeruju da bi tu bilo posla za europsko tužiteljstvo. Suradnji se protivi osobno premijer Orban.

Zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Sergey Lagodsky, smatra da tužiteljstvo neće biti „bezubi tigar": „Ne možemo dopustiti da nas te zemlje zaustave". On dodaje da ni te zemlje ne mogu baš potpuno ignorirati rezultate rada tužiteljstva, te da se neke istrage mogu iskoristiti makar kao politički pritisak.

Na negativnoj listi međunarodne nevladine organizacije Transparency International, pet zemalja Europske unije su u donjem dijelu tabele: Mađarska, Poljska, Rumunjska, Hrvatska i Grčka. U posljednjem godišnjem izvješću te organizacije navodi se da je u tih pet zemalja bilo mnogo slučajeva prijevare u vezi sa sredstvima Europske unije.

Laura Kövesi ne želi komentirati odbijanje pojedinih zemalja da surađuju s tužiteljstvom. Ona izbjegava političke izjave da bi zaštitila svoju instituciju. Ipak, očekivanja su velika. Na Malti je ubijena Daphne Caruana Galizia, a u Slovačkoj Jan Kuciak, oboje su novinarski istraživali korupciju. Njihove obitelji pozdravljaju imenovanje Laura Kövesi i kažu da je ona „najprikladnija kandidatkinja za taj posao". To je i pohvala i obaveza za Rumunjku koja je preuzela tešku dužnost.