Plin poskupljuje barem za 40 posto?

Ina Grupa u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 559 milijuna kuna, od čega je u neprekinutom poslovanju ostvarila neto dobit od 1,02 milijarde kuna, dok je u trgovanju plinom gubitak iznosio 460 milijuna kuna, izvijestio je predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott na današnjoj konferenciji za novinare. Rezultati poslovanja, po njegovim riječima, znatno su poboljšani uglavnom zbog veće proizvodnje na poljima u Siriji i na sjevernom Jadranu.

Na pitanje kolika su potraživanja Ine, izvršni direktor Ine za financije Andras Huszar kazao je da su ona veća od jedne milijarde kuna, a da su među najvećim hrvatskim dužnicima Dioki, Croatia Airlines, Zovko i drugi. ''Ina više nije faktor nelikvidnosti. Nadamo se naplati od kupaca, nikome ne želimo stečaj'', dodao je.

Aldott je najavio da će menadžment Ine nastaviti provoditi program smanjenja troškova poslovanja i podizanja poslovne učinkovitosti. Po njegovoj ocjeni, Ina je u usporedbi s energetskim kompanijama neučinkovita, s prevelikim brojem zaposlenih od kojih četvrtina radi u korporativnim funkcijama, dok je prosjek sličnih kompanija 10 posto. Najavio je nastavak zbrinjavanja viška zaposlenih kojih je ukupno 1.500 od kojih 1.100 iz Ine i 400 iz društava kćeri.

Na pitanje novinara što uprava Ine očekuje od razgovora dvaju glavnih dioničara - hrvatske države i MOL-a o plinskom poslovanju u kojem kompanija konstantno stvara gubitke, Aldott je odgovorio da za Inu vrijedi načelo po kojem se plinskim biznisom može upravljati ako je on tržišno postavljen.

Na pitanje koliko bi trebao poskupjeti plin za kućanstva da bi se postigle tržišne osnove, podsjetio je da Ina prodaje prostorni metar plina distributerima po 1,7 kuna, a uvozi ga po cijeni od 2,2 do 2,4 kune. Na regionalnom tržištu, cijena plina za kućanstva je od 3 do 3,5 kuna za prostorni metar, a cijena za kućanstva u Hrvatskoj trebala bi biti barem jednaka uvoznoj cijeni, rekao je Aldott.

Pozitivne učinke na tržište plina u Hrvatskoj Aldott očekuje od plinovoda između Hrvatske i Mađarske koji bi trebao proraditi 2011. godine i koji bi trebao pojačati konkurenciju među dobavljačima, što bi moglo utjecati na cijene, posebno za industrijske potrošače. (hina/metro-portal)