B
« Život
objavljeno prije 5 godina i 2 mjeseca
VIŠE BIJEL, MANJE SIV

Patološki lažljivci imaju abnormalan mozak

Patološki lažljivci ne razlikuju istinu od laži, manipulativni su i priznaju da vrebaju druge ljude

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Corbis)
Više o

patološki lažljivci

,

siva tvar

,

bijela tvar

,

mozak

,

abnormalnost

,

prefrontalni režanj

Studija Sveučilišta Southern California došla je do prvih znanstvenih dokaza kako kod ljudi koji imaju naviku laganja, varanja i manipuliranja, postoje strukturalne abnormalnosti u mozgu. Istraživanje je provedeno pod vodstvom dvoje zaposlenika - Yaling Yang i Adriana Rainea, a objavljeno je u British Journal of Psychiatry.

Ranije studije utvrdile su kako kod 'normalnih' ljudi kada lažu dolazi do pojačane aktivnosti u predjelu prefrontalnog režnja - dijela mozga koji većini ljudi omogućuje osjećaj kajanja i učenje moralnog ponašanja.

U novom istraživanju sudjelovalo je 108 dobrovoljaca s područja Los Angelesa, a među njima je nakon psihološkog testiranja izdvojeno 12 osoba koje imaju povijest laganja (11 muškaraca i jedna žena), 16 osoba kojima je utvrđen neki oblik antisocijalnog poremećaja ponašanja ali ne i patološkog laganja (15 muškaraca i jedna žena), te 21 normalna osoba koje su služile kao kontrolni subjekti (15 muškaraca i 6 žena), javlja Science Daily.

"Tražili smo znakove nepodudarnosti u odgovorima o zanimanju i poslu, obrazovanju, kriminalnoj povijesti i obitelji. Patološki lažljivci nisu uvijek u stanju razlikovati istinu od laži i daju kontradiktorne odgovore. Manipulativni su i priznaju da 'vrebaju' ljude. Ponašanje im je bestidno, ali vrlo su staloženi kada o tome pričaju", kaže Adrian Raine, inače profesor psihologije. Uz utvrđenu povijest prijevara i korištenja lažnog identiteta, 'lažljivci' su priznali i simuliranje ili laganje kako bi dobili bolovanja, dodao je Raine.

Nakon kategorizacije istraživači su pomoću magnetne rezonance (MRI) utvrdili razlike u strukturi mozga između grupa dobrovoljaca. Otkrili su kako mozak lažljivaca ima mnogo više 'bijele tvari' i nešto manje 'sive tvari' od mozga ljudi u 'normalnoj' grupi. Preciznije, lažljivi mozgovi imali su 25.7 posto više bijele tvari u prefrontalnom režnju od osoba s antisocijalnim poremećajima, te 22 posto više u usporedbi s normalnim osobama čiji prefrontalni režnjevi imaju 14.2 posto više sive tvari nego lažljivci.

"Više sive tvari, svojevrsnih moždanih 'instalacija', možda lažljivcima koristi kako bi savladali kompleksnu umjetnost obmanjivanja", pojasnio je Raine.

Laganje zahtijeva velik trud. To je kao čitanje misli. Morate biti sposobni pročitati drugu osobu, a uz to morate potisnuti emocije ili ih dobro kontrolirati jer u suprotnom postajete nervozni što, uz potiskivanje istine, predstavlja mnogo posla za mozak.Kalifornijski znanstvenici na temelju dobivenih rezultata tvrde kako više 'instalacija' u prefrontalnom režnju omogućuje bolju sposobnost laganja. Uz to su povezane i bolje govorne vještine što znači da se radi o 'prirodnoj prednosti' pri laganju. Kod normalnih osoba siva tvra - ono što bijela tvar povezuje - omogućuje kontrolu impulsa da se laže. To znači da patološki lažljivci imaju bolji alat za laganje i lošiji sustav kontrole laganja od normalnih ljudi.

Istraživači se nadaju kako će svoje rezultate moći proširiti nastavkom projekta koji bi trebao obuhvatiti i druge dijelove i mehanizme u mozgu što bi moglo dovesti do spoznaja o laganju općenito.

Glavna autorica istraživanja, Yaling Yang koja trenutno radi na svom doktoratu, izjavila je kako bi njihove spoznaje nakon šireg istraživanja mogle biti primjenjene u pravosuđu i visokom biznisu.

"Ako ponovimo i proširimo rezultate istraživanja oni bi mogli biti primjenjeni na brojnim područjima, ali trenutno još nismo u potpunosti sigurni u točnost pa ih ne možemo primjenjivati", kaže Yang.

Ono što indirektno potvrđuje rezultate istraživanja su rezultati ranijih istraživanja ponašanja autistične djece koja tipično ne znaju lagati. Kod njih je zamijećeno manje bijele, a više sive tvari u prefrontalnom režnju. Znanstvenici kažu kako je autizam kompleksno stanje pa se ne može uzimati kao model za probleme laganja, ali fiziološki nalazi jasno ukazuju na to kako struktura mozga igra važnu ulogu u mogućnosti, odnosno nemogućnosti laganja, zaključili su istraživači.

17.08.2009. 14:15:16
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh izrada Origami