« Svijet
objavljeno prije 4 mjeseca i 6 dana
EHHH...

Papa Franjo – Superman Katoličke crkve?

Njegova je misija rušenje zidova. Nakon pet godina na čelu Katoličke crkve papa Franjo, prvi južnoamerički pontifeks, postao je svojevrsna teološka i politička pop-zvijezda

Pet godina Franje na čelu Vatikana
Pet godina Franje na čelu Vatikana (Arhiva)
Više o

internet

,

papa Franjo

Molitva je politički čin. Posebno kod zida na granici između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država. Papa Franjo otvoreno ističe: „Osoba koja pomišlja na to da gradi zidove umjesto mostova nije kršćanin. To nije Evanđelje."

Tim je riječima tijekom posjeta Meksiku prije dvije godine Papa kritizirao planove američkog predsjednika Donalda Trumpa da sagradi novi zid između Meksika i SAD-a. Na tu kritiku nije utjecao ni Trumpov posjet Vatikanu u svibnju prošle godine.

81-godišnji Argentinac Jorge Bergoglio je već pet godina poglavar Katoličke crkve - kao prvi južnoamerički papa. Već dvije minute nakon njegovog izbora bilo je jasno: ovaj Papa „s drugog kraja svijeta", kako je Bergoglio tada predstavio samoga sebe, drugačiji je od svojih prethodnika.  

Papa koji ruši zidove

I stvarno: Franjo je istovremeno i političan i pastoralan. On se na zidu između Izraela i Palestine u Betlehemu molio za mir. Prihvatio je izbjeglice u Vatikanu. Podržao je okončanje političkog ledenog doba između Kube i SAD-a. I oprostio ženama koje su prekinule trudnoću.

„Franjo želi nadvladati podjele, a ne zacementirati ih zidovima. Tu je vrlo političan", kaže Bernd Klaschka, bivši voditelj biskupske humanitarne organizacije za Latinsku Ameriku Adveniat. „U Latinskoj Americi Franjo ima sličnu ulogu kao Ivan Pavao II. u Europi, koji je doprinio padu Berlinskog zida."

Pa čak i ako zid između Meksika i SAD-a i dalje raste - u Kolumbiji i Kubi Papa je uspio porušiti zidove. Spretnim posredovanjem između sukobljenih strana ublaženi su višegodišnji sukobi i napetosti. A Papin posjet Srednjoafričkoj Republici 2015. doveo je do primirja i održavanja slobodnih izbora.

Zbogom Europo

I unutar Katoličke crkve vidljive su promjene, mada ne na prvi pogled. Papa Franjo je imenovao nove kardinale iz Južne Amerike, Afrike i Azije te povećao ovlasti nacionalnih i regionalnih biskupskih konferencija. 

Od ukupno 49 novih kardinala većina ih je podrijetlom iz zemalja u razvoju koje do sada u Vatikanu nisu uživale veću pozornost. Oni bi se na idućim izborima za papu mogli pobrinuti za to da nakon Franje na čelo Katoličke crkve dođe jedan afrički poglavar.

Najmlađi član kardinalskog kolegija je Dieudonné Nzapalainga, nadbiskup iz Banguija, glavnoga grada Srednjoafričke Republike. „Ovaj pontifeks voli Afriku", kaže oduševljeno nadbiskup u razgovoru za DW. „Nedavno je pozvao sve katolike svijeta da mole za mir u Kongu i Južnom Sudanu."

„Dinastija papa iz Trećeg svijeta"

Dieudonné Nzapalainga predstavlja budućnost Katoličke crkve. On je 2015. zajedno s imamom Kobineom Layamom odlikovan Ahenskom mirovnom nagradom. 

Ta dva duhovnika zalažu se za miran suživot pripadnika različitih vjera u Srednjoafričkoj Republici, zemlji u kojoj se već godinama vodi građanski rat. Suživot je važno pitanje i za samog Papu. No po tom pitanju ponekad i griješi - recimo tijekom svog posjeta Mjanmaru krajem 2017.

Za brazilskog teologa Leonarda Boffa je pomlađivanje kardinalskog kolegija dokaz za to da Franjo „osniva dinastiju papa iz Trećeg svijeta". „Ovaj Papa će promijeniti Crkvu", predvidio je Boff odmah neposredno nakon izbora pape Franje.

Oženjeni svećenici

Prvo inozemno putovanje Papu je vodilo u Brazil, na Svjetski dan mladih 2013. u Rio de Janeiru. Sada teku pripreme za još jedan veliki crkveno-politički događaj: za takozvanu Amazonsku biskupsku sinodu koja će se iduće godine održati u Vatikanu. Tamo bi moglo biti odlučeno hoće li ubuduće i oženjeni muškarci moći postati svećenici.

Ublažavanje celibata, koji je na snazi već stoljećima, predstavljalo bi revoluciju u Katoličkoj crkvi. I upravo zato je sve više Papinih protivnika. Oni žele spriječiti „Copacabana"-teologiju u kojoj se mijenjaju dogme i dovodi u pitanje tradicionalno crkveno učenje.

Gabriel Charles Palmer Buckle, nadbiskup iz Accre, to smatra pretjeranim. „Znam da pojedini konzervativci nisu sretni zbog velikodušnog držanja Pape", kaže nadbiskup u razgovoru za DW. I objašnjava da je Franjo samo zamolio biskupe i svećenike da pokažu milosrđe. „Crkva ne pripada konzervativcima, nego svima", istaknuo je nadbiskup.

Piše: Astrid Prange/DW
14.03.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh