Od gvirca do nojevih jaja

Osobi koja nam nešto znači poklonimo cvijet, ali ako joj darujemo flašicu meda, poklonili smo joj tisuće i tisuće cvjetova. Na tom cvijetu ne vidite samo boju ili miris, nego ga možete i kušati. Okusite cvijet Hrvatske, jer naše rože najbolje dišiju, a naše puce najljepše zglediju. Medna su im usta i slatke su k'o med - govori nam Dragutin Volarić, proizvođač meda iz Donjeg Desinca kod Jastrebarskog.

On je samo jedan od 75 proizvođača meda koji su se ove godine predstavili na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

- Posjetitelji najviše traže gvirc, aperitiv na bazi meda. To je piće proštenja -govori medar Volarić - a budući da ljudi više ne idu na proštenja, žele se barem uživajući u dobroj kapljici prisjetiti prošlih vremena.

No, na Danima su se mogli naći i medno vino i rakija, bermet, sve vrste meda, cvjetni prah, svijeće od voska, kapi propolis. Osim što je med izuzetno zdrav, opet sve više ulazi u naše jelovnike kao obavezni dio prehrane. Medar Volarić drži čak 100 košnica pčela, i to na zaštićenom prirodnom rezervatu Crna mlaka, što mu jamči ekološki čisti i zdrav proizvod. Zato je i nositelj brojnih medalja.

Za ovogodišnji sajam prijavilo se 116 izlagača. Dane hrane prate i brojne degustacije, izložbeno-prodajne akcije, prezentacije, a sve skupa pogledalo je više od 15.000 posjetitelja. Budući da Zagreb i Zagrebačka županija hrane više od milijun stanovnika, na tom je području i najviše gospodarstava registriranih za poljoprivrednu proizvodnju. Ima ih čak 20.000.

- Već osmu godinu zaredom Grad i Županija ovako obilježavaju Svjetski dan hrane 16. listopada, a ja ih vjerno pratim i izlažem u Boćarskom domu -dodaje Volarić.

Ove godine posebnu pažnju na sajmu privukla su nojeva jaja, likersko vino od šipka, ekološki zeleni sok. No, kao i svake godine, moglo se vidjeti svih deset robnih marki Zagrebačke županije kao što je zelje Laktec, Samoborska salama, Kraljevina zelina, Jabučni ocat - kap zdravlja, tvrdi sir Kriško, sušeni sir Dragec...

Manifestaciju je otvorio župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, a bili su tu i predsjednik Skupštine grada Zagreba Boris Šprem, potpredsjednica Skupštine Tatjana Holjevac, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu Emil Tuk, predstavnici resornog ministarstva...

Krunidba s prvim mladim vinom

Vinska kraljica za 2009. godinu, studentica agronomije Gabrijela Vrbetić, nosi svoju krunu još samo nekoliko dana, do otvaranja prve boce portugisca. To vino pravi se od istoimene sorte crnog grožđa koja se tradicionalno uzgaja na obroncima Plešivice. U Zagrebu je obilježje jeseni i pojam mladog crnog vina. Dotad ovogodišnja vinska kraljica mora naučiti kako se otvara i servira to vino te s kojim se jelima najčešće pije. Naime, vinske kraljice nisu poput ostalih ljepotica, od njih se zahtijeva poznavanje kulture, tradicije, povijesti i običaja.

Kupine su prirodni izvor željeza

Ljekovita svojstva kupinova vina odavno su poznata u narodnoj medicini, a uvažava ih i znanost.

- Je, to je istina, kod mene je kupovala kupinovo vino jedna gospođa puna tri mjeseca i pila ga je svaki dan po deci i pol prije jela. Nakon što je ponovno otišla doktoru, rekel joj je kak joj je krvna slika puno bolja - priča nam Danica Jelenčić, proizvođačica kupina i njihovih prerađevina iz okolice Zagreba.

Poznato je da je kupina najbogatiji prirodni izvor apsorbljivog željeza. To vino dobiva se prirodnim vrenjem, a plodovi se uopće ne moraju tretirati, za razliku od vina. Litra tog vina stoji 60 kuna, a kupiti se može na broj tel. 091/8890-632.

Najtraženije zelene i tvrde jabuke

Ana Brajković mlada je studentica agronomije iz Kravarskog, a vjeruje da će nastaviti obiteljsku tradiciju uzgoja jabuka. Zasad njena obitelj uzgaja jabuke na samo jednom hektaru, a samo od toga ne može se živjeti.

- Jabuke je potrebno plasirati, a treba raditi i na prerađevinama kao što su jabučni ocat, pekmez i slično. Posla ima dovoljno, no ova je godina nešto slabija zbog suše. Posebno se u posljednje vrijeme traže zelene i tvrde jabuke granny smith, a mi uzgajamo i prodajemo i ostale sorte - jonagold, zlatni i crveni delišes, mutsu, idared.

Za te ukusne i domaće proizvode možete se raspitati na tel. 01/ 623-66-91.

Nakon samoborske i pušćanska salama

- Tražim po štandovima pušćansku salamu. Ma to vam je salama iz okolice Zaprešića, nešto slično kao samoborska, samo još nije brendirana. Mnogi tvrde da je čak i bolja pa bih je rado kušala - govori nam iskusna Anđelka Pejaković, koja je već nekoliko godina zaredom na Danima hrane.

Samoborska salama proizvedena je tradicionalnim načinom od najboljih dijelova svinjskog mesa, buta i karea, s dodacima prirodnih začina te dimljena bukvom.

Jede se kao narezak uz blage sireve, svježi sir i vrhnje te svježe i ukiseljeno povrće. Uz nju se piju lagana crna i bijela suha vina te voćne rakije. Samoborska salama već je poznata robna marka i može se naći u trgovinama.