Od 1. srpnja iranska nafta je nepoželjna u EU-u

Europska unija postigla je u ponedjeljak dogovor o uvođenju postupnog i dosad neviđenog embarga na iransku naftu te sankcija središnjoj banci te zemlje kako bi onemogućila financiranje njezina nuklearnog programa, a usvojila je 11. paket sankcija protiv režima u Siriji, javlja Hina.

"Načelno je dogovoren naftni embargo protiv Irana na sastanku veleposlanika zemalja članica EU u Bruxellesu", rekao je diplomatski izvor, a mjere će tijekom dana potvrditi ministri vanjskih poslova.

U Bruxellesu je zapravo dogovoren kompromis pa će na snagu odmah stupiti zabrana sklapanja novih poslova između Irana i europskih zemalja u naftnome sektoru. Za postojeće ugovore predviđa se prijelazna faza raskidanja ugovora koja bi stupila na snagu 1. srpnja.

Pregovori su bili napeti zbog oklijevanja Grčke koja uvelike ovisi o iranskoj nafti. Predviđeno je zato da druge izvoznice nafte, napose zemlje Perzijskog zaljeva, povećaju opskrbu europskih tržišta.

Iran oko 20 posto svoje nafte prodaje u EU-u, napose Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, a većinu plasira u Aziji. EU i Sjedinjene Države nastoje zato azijske partnere nagovoriti da smanje uvoz iranske nafte.

EU želi izvršiti pritisak na Iran da odustane od prijepornog nuklearnog programa koji je, kako tvrdi Zapad, krinka za razvoj nuklearnog oružja, što Iran redovito niječe. EU je zato odlučio zamrznuti imovinu središnje iranske banke u Europi i zabraniti neke transakcije kako bi Iranu smanjio izvore financiranje nuklearnog programa.

Zadovoljstvo europskim sankcijama izrazio je izraelski ministar informiranja Dan Meridor.

EU je ranije zamrznuo imovinu 433 iranskih poduzeća i 113 osoba te je ograničio iranski izvoz.

Članice EU prihvatile su u ponedjeljak nove sankcije protiv 22 člana i osam organizacija sigurnosnog aparata Sirije. To su 11. po redu sankcije dužnosnicima režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada kojima se zamrzava imovina i zabranjuje viza za putovanja u Europu zbog krvavog gušenja prosvjeda.

Time sankcije pogađaju 150 sirijskih dužnosnika i organizacija povezanih s predsjednikom al-Asadom .

Šefica diplomacije EU Catherine Ashton rekla je da je Bruxelles vrlo zabrinut i pozvala je "na prekid nasilja kao i na to da se promatračima Arapske lige omogući neometan rad".

Ashton je pozvala na "mirnu tranziciju u Siriji", bez prolijevanja krvi jer je od sredine ožujka u represiji ubijeno više od 5.000 ljudi, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Sirija je u ponedjeljak kategorički odbacila arapski plan za rješenje krize koji predviđa prijenos ovlasti s predsjednika Asada na njegova pomoćnika i na vladu nacionalnog jedinstva. Dužnosnik Asadove vlade prijedlog je odbacio kazavši da se Arapska liga "flagrantno upliće u unutarnja pitanja Sirije".