Očekujemo od obiju strana da primjene arbitražnu odluku

U Komisiji kažu da su spremi pomoći u "punoj i pravednoj" primjeni odluke Arbitražnog suda u Hagu koja bi trebala predstavljati rješenje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije koji traje više od dva desetljeća.

Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans prvi je čelnik EU-a koji se iznio službeni stav Komisije kada je riječ od odluci Arbitražnog suda u sporu oko razgraničenja između Slovenije i Hrvatske. 

"U ovom konkretnom slučaju Europska komisija prihvaća postojanje konačne odluke i očekuje od obje strane da primjene tu odluku", poručio je Timmermans.

"U ovom smislu pozdravljamo i odluku premijera Slovenije i Hrvatske da se sastanu 12. srpnja kao i dogovor da se do tada ne  poduzimaju nikakvi jednostrani koraci. Europska komisija se nada da će se oba premijera dogovoriti kako da se najbolje primijeni odluka i spremni smo da pomognem un tom procesu", izjavio je Timmmermans.On je nakon sastanka europskih povjerenika u Strasbourgu izjavio da se Komisija uvijek zalagala za mirno rješavanje graničnih sporova između zemalja članica, a da je u slučaju spora Slovenije i Hrvatske Komisija bila i medijator u pokretanju arbitražnog postupka 2009. godine.

U Europskoj komisiji također navode da će nadgledati daljnji napredak u ovom procesu i razmotriti pomoć u cilju "pune i pravedne" primjene ove odluke. 

Što dalje?

Na pitanje "što dalje" kada je riječ o graničnom sporu Slovenije i Hrvatske, čelnik Europske pučke stranke Manfred Weber smatra da bi dvije strane trebale "i dalje nastaviti dijalog". Prema njegovim riječima Slovenija i Hrvatska moraju "naći put" kada je riječ o arbitražnom postupku, ali i poručuje da je "bolje da se EU ne stavi na jednu stranu." U razgovoru za DW zastupnica Europskog parlamenta iz redova slovenskih socijaldemokrata Tanja Fajon naglašava da je arbitražna odluka o granici između Slovenije i Hrvatske temeljena na međunarodnom pravu koje mora biti poštovano u cilju stabilnosti i vladavine zakona. Ona je zato pozvala Europsku komisiju i druge europske institucije da utječu na dvije države da se pridržavaju odredbi međunarodnog prava.

"Niti jedna nacionalna  odluka ne smije biti stavljena iznad međunarodnog prava. Slovenija i Hrvatska su se obvezale da će poštovati tu odluku. Povlačenje Hrvatske iz arbitražnog postupka nije prihvaćeno od strane međunarodnih sudaca koji su zaključile da je procedura valjana i donijele su konačnu odluku. Ovdje se ne radi o Sloveniji i Hrvatskoj već o međunarodnom pravu. Nije u pitanju spor između Slovenije i Hrvatske već spor između Hrvatske i suda", smatra Fajon.

Ona je ukazala na činjenicu da se Hrvatska potpisivanje Pristupnog sporazuma s EU-om obavezala da će poštovati arbitražne dogovore i podsjetila Europsku komisiju na obvezu da upozori državu članicu u slučaju kršenja vladavinu prava.

"Arbitražni sud je najbolji način da se odlučuje o otvorenim graničnim pitanjima na Zapadnom Balkanu u slučaju da zemlje ne mogu doći do bilateralnog sporazuma. Potreban nam je instrument koji je i efikasan i poštovan jer ćemo u suprotnom ugroziti stabilnost i vladavinu prva u regiji", zaključila je Fajon u izjavi za DW.

Bilateralno rješenje?

"Hrvatska vjeruje u međunarodno pravosuđe, ali samo onda kada je ono čisto, korektno i sukladno dogovorenim pravilima. Europska komisija pomagala je Hrvatskoj i Sloveniji u zaključivanju arbitražnog sporazuma, ali nema nikakve nadležnosti u vezi s arbitražnim postupkom niti je ona strana u tom postupku", poručila je Šuica za DW sa zasjedanje EU parlamenta u Strasbourgu gdje je i objavljen stav Europske komisije kada je riječ arbitražnoj odluci suda.S druge strane političkog, ali i nacionalnog spektra, zastupnica Europskog parlamenta iz hrvatskih redova Europske pučke stranke Dubravka Šuica pozdravlja odluku EU-a koja dopušta Hrvatskoj i Sloveniji da "bilateralno riješe ovo pitanje". 

Šuica je navela da su Slovenije i Hrvatska susjedne zemlje, punopravne članice EU-a i NATO-a, koje imaju "puno više zajedničkih interesa i tema koje nas spajaju, nego razdvajaju". Hrvatska je, prema njenim riječima, otvorena za rješavanje graničnih pitanja i vjeruje u održivo i povoljno rešenje za obje strane.

"Hrvatski prioritetni cilj je zaštita hrvatskih nacionalnih interesa i to ću uvijek zastupati, ali naš zajednički interes jest i čuvanje dobrosusjedskih odnosa sa Slovenijom. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti, to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati", zaključuje Dubravka Šuica u svojoj izjavi za DW.